‘Ljeto 2025. možda će biti posljednje koje smo doživjeli u miru.‘ Tom je izjavom njemački vojni povjesničar i profesor Sönke Neitzel uzburkao njemačku, ali i širu europsku javnost. U razgovoru s voditeljicom njemačkog javnog servisa NDR, Annom Engelke, objasnio je što ga je navelo na tu izjavu i kakvu prijetnju vidi u Rusiji.
Dok neki analitičari smatraju da je Rusija, koja se prilično muči da ostvari svoje vojne ciljeve u Ukrajini, ipak prijetnja kojom se može upravljati, Neitzel se s tim ne slaže. Smatra da bi se NATO trebao pripremiti za najgori mogući scenarij. Prema njegovu mišljenju, Bundeswehr – njemačka vojska – predstavlja disfunkcionalan sustav, a svaka ozbiljna reforma bit će ogroman izazov za slabu vladu u Berlinu. Iako vjeruje da će nova vlada pokušati provesti određene promjene, smatra malo vjerojatnim da će to biti reforme kakve su Njemačkoj i Europi doista potrebne u vojnom i obrambenom smislu. Po njemu, Bundeswehr bi se trebao usredotočiti na tri ključna područja: obranu od dronova, protuzračnu obranu i osiguravanje dovoljnih količina streljiva.
Nepredvidiva Kina
Situaciju dodatno komplicira sve učestalije zveckanje oružjem kineske vojske uz obalu Tajvana, upozorava vojni analitičar NDR-a Stefan Niemann. Zabrinutost raste da bi moćni kineski predsjednik Xi Jinping mogao iskoristiti rat u Ukrajini kao priliku i odlučiti se na napad na Tajvan. Iako Kina već dugo tvrdi da je Tajvan dio njezina teritorija, Tajvan u stvarnosti funkcionira kao neovisna država, sa svojom vladom i demokratskim političkim sustavom.
Peking je posljednjih godina intenzivirao vojne vježbe u blizini otoka, što je dio strategije pritiska na Tajvan. Te vježbe često uključuju pomorske i zračne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu infrastrukturu Tajvana, s ciljem zastrašivanja tamošnjeg stanovništva i demonstracije kineske vojne moći.
Kina je više puta zaprijetila uporabom sile u slučaju da se Tajvan formalno proglasi neovisnim. Te prijetnje potkrijepljene su opsežnim vojnim vježbama i pokazivanjem snage, uključujući moderne nosače zrakoplova i napredne borbene zrakoplove. Kao odgovor, Tajvan je pojačao obranu i povećao vojnu pripravnost, ali i dalje uvelike ovisi o podršci Sjedinjenih Američkih Država.
Sukob između Kine i Tajvana bio bi katastrofalan za cijeli svijet
Sjedinjene Američke Države već desetljećima imaju obvezu pomoći Tajvanu u samoobrani, što je utvrđeno Zakonom o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine. U skladu s tim zakonom, SAD se obvezuje opskrbljivati Tajvan sredstvima potrebnima za obranu. U posljednje vrijeme, SAD su dodatno pojačale vojnu prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi osigurale da otok može odoljeti eventualnoj kineskoj agresiji. Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je Tajvanu da mu SAD jamče tzv. „uvjerljivo odvraćanje“, što znači da će poduzeti sve mjere kako bi spriječile Kinu da lako izvede invaziju.
Upravo mogući oružani sukob između SAD-a i Kine najviše zabrinjava sigurnosne analitičare. Takav bi rat imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i mogao bi uzrokovati slom globalne ekonomije. Kina je u posljednjih nekoliko godina znatno proširila svoje vojne kapacitete – od naprednih raketnih sustava, preko nosača zrakoplova, do drugih sofisticiranih tehnologija. Osim toga, sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s državama poput Irana i Rusije, što dodatno jača njezine vojne saveze usmjerene protiv Zapada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....