Ruski predsjednik Vladimir Putin oslabljen je invazijom na Ukrajinu, ali nije vjerojatno da će se uskoro dogoditi promjena na vrhu zbog autokratske prirode ruskog političkog sustava, rekao je u srijedu zapadni dužnosnik, navodi Reuters.
Putin, čelnik najduže u Kremlju nakon nakon Josifa Staljina, dominira Rusijom gotovo 23 godine otkako mu je Boris Jeljcin predao vlast posljednjeg dana 1999. godine.
Nakon promjena ustava 2020., neki promatrači očekivali su da će Putin vladati do 2036. No, invazija na Ukrajinu 24. veljače promijenila je tu percepciju.
"Oslabljen je ovom zaista katastrofalnom pogreškom", rekao je zapadni dužnosnik anonimno za Reuters.
"Vidimo kako Ukrajina ponižava rusku vojsku na bojnom polju", dodao je.
Dužnosnik je rekao da je rat ojačao ukrajinsku državnost i potaknuo daljnje širenje NATO-a, što je oslabilo Putina koji je 7. listopada navršio 70 godina.
"Ljudi mogu vidjeti da je napravio veliku pogrešku", rekao je isti dužnosnik. "Oni (Rusi) nisu imali plan B - mislili su da će ovo biti jako lako", dodao je.
"Posljedično ljudi zasigurno više govore o sukcesiji, više govore o onome što slijedi, zamišljaju život kasnije. Međutim, ne želim time sugerirati da će to vrijeme doći uskoro", zaključuje dužnosnik.
Iako je malo vjerojatno da će doći do promjene vlasti, dužnosnik je rekao da sredina 2020-ih počinje izgledati "zanimljivije".
Idući predsjednički izbori trebali bi se održati 2024., a Putin još nije potvrdio hoće li se kandidirati.
Kremlj, koji je odbio odmah komentirati komentare zapadnog dužnosnika, kaže da je Putin daleko najpopularniji političar u Rusiji i da je pobijedio četiri puta na predsjedničkim izborima.
Putin je rekao da nimalo ne žali što je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i smatra rat prijelomnim trenutkom koji označava rusko suprotstavljanje arogantnoj zapadnoj hegemoniji nakon desetljeća poniženja nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Nakon što je Zapad zbog rata nametnuo Moskvi najoštrije sankcije u modernoj povijesti, Putin je poručio da se Rusija okreće prema Aziji, a posebice prema Kini.
Tijekom ruske agresije na Ukrajinu poginuli su deseci tisuća ljudi, dok je Moskva ušla u najveći sukob sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962. kada su hladnoratovski suparnici bili najbliže nuklearnom ratu.
Ukrajinske i ruske snage pripremaju se za zimu, a rat će vjerojatno i dalje biti "dug, težak i krvav", rekao je dužnosnik.
Nakon Putinove naredbe o djelomičnoj mobilizaciji 21. rujna, najmanje 400.000 Rusa napustilo je zemlju, a dio je emigrirao nakon što je započela invazija na Ukrajinu, navodi dužnosnik.
"Brojke prikrivaju stvarno značajnu distorziju u gospodarstvu zbog prelaska na ratnu proizvodnju", ističe.
Dužnosnik je dodao da za sada nema znakova da je Rusija spremna ozbiljno pregovarati. "Ovo će i dalje biti dug, težak, krvav sukob", zaključuje.