Prosvjedi koji su tijekom vikenda izbili u Kini polako su utihnuli nakon što su ih vlasti počele suzbijati. U Šangaju su uz glavnu prosvjedničku rutu podignute velike barijere i policija je uhitila nekoliko osoba, a u glavnom gradu Pekingu planirani su prosvjedi odgođeni nakon što su policajci opkolili mjesto okupljanja demonstranata.
Sigurnosne snage sve češće zaustavljaju prolaznike i provjeravaju njihove telefone zbog sumnjivog sadržaja ili softvera. U Kini su aplikacije poput Twittera i Telegrama, koje se često koriste diljem svijeta za mobilizaciju građana, zabranjene te stanovnici moraju koristiti VPN kako bi zaobišli ograničenja. No, Kinezi u dijaspori nastavili su s prosvjedima u znak solidarnosti te su se okupili ispred kineskih veleposlanstava u Londonu, Parizu i Tokiju te na sveučilištima u SAD-u i Europi.
Val prosvjeda pokrenuo je požar koji je u četvrtak izbio u stambenoj zgradi u Urumqiju, glavnom gradu krajnje zapadne pokrajine Xinjiang. U požaru je poginulo najmanje deset ljudi, a devet ih je ozlijeđeno jer zbog restriktivnih mjera stanari nisu mogli izaći iz zgrade i spasiti se od vatrene stihije. Veliki dijelovi regije Xinjiang i njezin glavni grad bili su u karanteni više od sto dana. Prosvjedi su počeli u Urumqiju gdje su stanovnici marširali do vladine zgrade i zahtijevali kraj karantene. Lokalna vlada rekla je da će ukinuti karantenu u fazama, ali nije dala jasan vremenski okvir. Obećanje političara nije bilo dovoljno da umiri frustracije i strah Kineza od bolesti, gubitka poslova i učinkovitosti cjepiva kineske proizvodnje.
Širenje prosvjeda
U Šangaju su se u subotu stotine ljudi okupile na bdjenju uz svijeće na cesti Urumqi, nazvanoj po istoimenom gradu u Xinjiangu, kako bi odali počast žrtvama požara. Bdjenje se ubrzo pretvorilo u prosvjed protiv vladine politike postizanja nulte stope zaraze u suzbijanju pandemije covida-19 i nesposobnosti vladajuće stranke da učinkovito odgovori na pandemiju.
Kinezi sve manje vjeruju vladi koja tvrdi da je politika nula covida znanstveni odgovor na pandemiju. Pojedini prosvjednici su otvoreno tražili smjenu vlasti, vičući "Dolje KPK, dolje Xi Jinping" i protivili se "neograničenim mandatima predsjednika". Mnogi su podigli prazne listove bijelog papira - simboličan prosvjed protiv cenzure - i skandirali: "Potrebna su nam ljudska prava, potrebna nam je sloboda". Policija ih je rastjerala i uhitila, ali se sljedeći dan na istome mjestu okupilo još više ljudi.
Do nedjelje navečer masovne su se demonstracije proširile na Peking, Chengdu, Guangzhou i Wuhan gdje je tisuće prosvjednika tražilo ukidanje vladine politike postizanja nulte stope zaraze. Stanovnici nekih zatvorenih četvrti srušili su barijere kako bi izašli na ulice.
Tijekom proteklog vikenda diljem Kine održalo se 20 demonstracija u 15 gradova. Na najmanje 79 sveučilišta u 15 kineskih pokrajina organizirani su masovni prosvjedi, od kojih 14 u glavnom gradu Pekingu.
U Nanjingu su se studenti novinarstva okupili na sveučilištu gdje su pjevali kinesku nacionalnu himnu i Internacionalu, socijalističku himnu koja se koristila kao poziv na akciju u demonstracijama diljem svijeta. Izvan kampusa građani su također marširali ulicama, vičući: "Nećemo PCR, želimo jesti. Ne želimo izolaciju, želimo slobodu".
Ovaj slogan izvorno je osmislio nepoznati prosvjednik koji je objesio veliki transparent u Pekingu uoči 20. kongresa Komunističke partije Kine. Iako je brzo uhićen, njegov slogan je odjeknuo zemljom. Policija je uhitila stotine prosvjednika, a među njima i novinara BBC-ja Eda Lawrencea koji je pretučen i uhićen dok je izvještavao o prosvjedima u Šangaju.
Politički usmjereni zahtjevi
Ovo je prvi put u posljednjih 30-ak godina da se u Kini istodobno održavaju prosvjedi u velikim gradovima. Iako prosvjedi nisu rijetki u Kini, najčešće su lokalni i usmjereni protiv ekonomskih ili društvenih politika. Također, prvi put u nekoliko desetljeća se dogodilo da sudionici demonstracija dolaze iz različitih društvenih sredina i, što je još važnije, neki od zahtjeva su izrazito politički usmjereni.
Svijet promatra što se događa u Kini i kako će vlada reagirati na zahtjev za promjenu smjera. Ako se država otvori, vjerojatno će doći do porasta slučajeva infekcija i povećanja broja smrtnih slučajeva. Stoga je vjerojatnije da će nastaviti istom politikom ili postupno popuštati mjere. Cheng Youquan, državni službenik Nacionalne uprave za kontrolu i prevenciju bolesti, rekao je da su prosvjedi izbili zbog načina na koji su ih provodile lokalne vlade, a ne zbog strogoće mjera. "Kina će brzo početi rješavati teškoće na koje su ljudi skrenuli pozornost", rekao je Youquan.
Britanski premijer Rishi Sunak izjavio je jučer da je "zlatno doba" odnosa s Kinom gotovo, a čeka se i reakcija predsjednika Europskog vijeća, Charlesa Michela, koji bi se sutra trebao sastati sa Xijem u Kini. Michel i Xi trebali bi se pozabaviti gospodarskom neravnotežom između dva trgovačka diva i odnosima te azijske države s Rusijom i susjednim Tajvanom. Europski dužnosnici kažu da Michel vjerojatno neće ulaziti u pitanje prosvjeda, nego će se vjerojatno osvrnuti na zabrinutost oko ljudskih prava i ponuditi europsku pomoć u borbi protiv pandemije.