Ruski naftni div Lukoil pristao je u četvrtak prodati svoju inozemnu imovinu američkoj investicijskoj tvrtki, što predstavlja snažan pokazatelj da sankcije koje je Moskvi uveo predsjednik Donald Trump počinju ozbiljno pogađati rusko gospodarstvo.
Predložena prodaja — čija se vrijednost, prema nekim procjenama, kreće oko 22 milijarde dolara — dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava s američkim blokirajućim sankcijama i obvezama razduživanja, a mogla bi zadati težak, dugoročno razoran udarac Kremlju, piše Newsweek, ustvrdivši u opširnom analitičkom tekstu da je američki predsjednik "pogodio Rusiju jače od bilo koje ukrajinske rakete."
Lukoil, najveća ruska kompanija izvan državnog vlasništva prema prihodima, godinama se izdvajao među energetskim divovima po svojoj snažnoj međunarodnoj prisutnosti. Za razliku od državnih tvrtki poput Rosnjefta, Lukoil je agresivno ulagao u inozemstvo: razvijao rafinerije u Europi, eksploatacijska polja na Bliskom istoku te mrežu benzinskih postaja na više kontinenata. U Sjedinjenim Državama posjeduje oko 200 postaja, raspoređenih u New Jerseyju, New Yorku i Pennsylvaniji. Ta globalna mreža desetljećima je Moskvi osiguravala politički i ekonomski utjecaj u inozemstvu, dok je sam Lukoil djelomično štitila od domaćih ekonomskih potresa.
Kina direktno napaja najsmrtonosnije oružje Vladimira Putina
Taj se model počeo urušavati nakon što su SAD i zapadni saveznici uveli sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. U listopadu 2025. Trumpova administracija dodatno je pojačala pritisak ciljanim sankcijama protiv Rosnjefta i Lukoila.
Taj potez pokazao se učinkovit — i jako bolan za Moskvu, javlja Newsweek.
Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj
Sjedinjene Države su u listopadu uvele sankcije Lukoilu i Rosnjeftu s ciljem jačanja financijskog pritiska zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ubrzo ih je slijedila Velika Britanija, koja je uvela vlastita ograničenja protiv tih kompanija, ali i desetaka brodova takozvane „flote u sjeni“, optuženih za pomaganje Rusiji u zaobilaženju zabrana izvoza nafte.
Bila je to prva velika sankcijska mjera protiv Rusije u Trumpovu drugom mandatu. Sankcije su „blokirale“ svu imovinu i interese Lukoila u SAD-u ili pod američkom kontrolom — što praktički znači njihovo zamrzavanje i zabranu korištenja ili prijenosa. Mjere se nisu odnosile samo na matičnu kompaniju, već i na brojne podružnice i povezane subjekte, čime je njihov učinak dodatno proširen.
Američki ministar financija Scott Bessent opisao je Lukoil u listopadu kao dio „ratnog stroja Kremlja“, dodavši: „Vrijeme je da se prekine ubijanje i odmah proglasi prekid vatre.“
Upitan o sankcijama, Trump — često kritiziran zbog promjenjivog odnosa prema Rusiji i Vladimiru Putinu — izjavio je: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali.“
Američko Ministarstvo financija objasnilo je odluku riječima da ove mjere „povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i slabe sposobnost Kremlja da financira svoj ratni stroj i održava oslabljeno gospodarstvo“.
Bliski Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je reagirao oštro, napisavši na društvenoj mreži X: „Ove odluke predstavljaju čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunoj solidarnosti s ludom Europom.“
Što to znači za Rusiju — sada i nakon rata
Prodaja Lukoilove inozemne imovine predstavlja ozbiljan udarac ruskim poreznim prihodima u trenutku kada si Kremlj to najmanje može priuštiti.
Za razliku od državnih energetskih giganata, Lukoilove međunarodne operacije donosile su stabilnu dobit koja se u Rusiju vraćala kroz dividende i poreze. Izbacivanje tih prihoda iz ruskog vlasništva drastično smanjuje izvor novca kojem Moskva može pristupiti izvan svojih granica.
Reuters je prošlog tjedna izvijestio da se prihodi ruskog saveznog proračuna od poreza na naftu i plin ovog mjeseca očekuju čak 46 posto niži u odnosu na siječanj prošle godine. Predviđa se da će pasti na oko 420 milijardi rubalja (5,41 milijardu dolara), što bi bio najniži iznos još od kolovoza 2020., u jeku pandemije COVID-a.
Ruski proračun i dalje u velikoj mjeri ovisi o prihodima od nafte i plina — koji su posljednjih godina činili oko trećine ukupnih prihoda — a ta ovisnost dodatno se produbila zbog eksplozije ratne potrošnje. Ipak, ove se godine očekuje da će država iz prodaje nafte i plina uprihoditi ukupno 8,957 bilijuna rubalja, dok se ukupni proračunski prihodi procjenjuju na 40,283 bilijuna rubalja.
Tijekom rata Rusija je manjak nadoknađivala povećanom vojnom potrošnjom, višim porezima i zaduživanjem. No kada rat jednom završi, zemlju čekaju golemi troškovi obnove i snažan pritisak zbog životnog standarda.
Sankcije, stoga, ne samo da pojačavaju ratni pritisak, već i ozbiljno potkopavaju dugoročnu održivost ruske korporativne moći u inozemstvu te sužavaju fiskalne mogućnosti Rusije u poslijeratnom razdoblju.
Status pregovora o miru u Ukrajini
Diplomatski napori Trumpove administracije da okonča rat u Ukrajini, prema riječima američkih i europskih dužnosnika, dobivaju na zamahu, ali zasad nisu doveli do proboja oko ključnog pitanja: budućnosti ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom i drugih teritorijalnih zahtjeva Moskve.
Analitičari smatraju da Putin zasad ne vidi razlog za kompromis, unatoč rastućem pritisku na ruske snage duž bojišnice duge oko tisuću kilometara. Prema njihovoj procjeni, Kremlj računa na to da je vrijeme na strani Rusije — očekujući slabljenje zapadnog jedinstva, smanjenje vojne pomoći Kijevu i postupno iscrpljivanje ukrajinske otpornosti.
Kako bi održala tempo na bojištu, Rusija je pojačala regrutaciju, nudeći novčane poticaje, regrutirajući zatvorenike i privlačeći strane državljane.
Što slijedi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak navečer da je sljedeći krug razgovora između Sjedinjenih Država i Rusije okvirno zakazan za 1. veljače, dodavši da bi „bilo dobro kada bi se taj sastanak mogao ubrzati“.
Ponovno je pozvao na dodatno pooštravanje sankcija protiv Moskve, tvrdeći da je potreban još snažniji ekonomski pritisak kako bi Kremlj bio prisiljen na stvarne ustupke. Prodaja Lukoilove inozemne imovine snažan je pokazatelj da je u tome — u pravu, zaključuje Newsweek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....