Luiz Inácio Lula da Silva preuzeo je vlast u Brazilu, što su sa suzama u očima dočekali njegovi gorljivi pristaše i još gorljiviji protivnici Lulina prethodnika, Jaira Bolsonara.
Povratak bivšeg predsjednika, ljevičara, sindikalista i prvog brazilskog čelnika iz radničke klase željno su dočekali i aktivisti za zaštitu okoliša diljem svijeta jer je jedno od ključnih Lulinih obećanja tijekom kampanje spašavanje kišne šume Amazonije, koja posljednjih desetljeća više služi kao emiter štetnih plinova nego kao čistač atmosfere.
Veliku pozornost dobila su i tri ministarska imenovanja od kojih se mnogo očekuje. Novi zamah s Lulinim povratkom na čelo jedne od najvećih ekonomija na svijetu dobivaju i odnosi s EU i drugih zemalja koji su bili hladniji za vrijeme Jaira Bolsonara, društveno konzervativnog pristaše krupnog kapitala i velikog obožavatelja bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Izbor koji budi optimizam
Za ministricu okoliša Lula je izabrao Marinu Silvu, aktivisticu koja se bori za zaštitu Amazonije, a na istoj je poziciji bila za Lulina prvog predsjedničkog mandata, prije 20 godina, kada su se bili razišli. Silvu su hvalili kao zaslužnu za smanjenje krčenja šuma iako je na početku njegova prvog mandata deforestacije bilo više nego danas, ali nezadovoljna njegovim približavanjem moćnom brazilskog agrobiznisu, poslije je podnijela ostavku. Međutim, deset godina od ostavke odlučila ga je ponovno podržati. "Zajedno s angažiranim građanima suočavamo se s velikim izazovima i ponovno stavljamo na stol izgurane teme o društvu i okolišu", poručila je tijekom kampanje.
Drugi Lulin izbor koji budi optimizam je Sonia Guajajara, koja će biti prva ministrica zadužena za brazilsko autohtono stanovništvo, čija je i sama pripadnica.
Lula je u inauguracijskom govoru obećao da će popraviti štetu koju je počinila prethodna vlada, koja je, prema njegovim riječima, bila "inspirirana fašizmom".
- Bolsonaro je u brazilskim institucijama za sobom ostavio strašno razaranje. Uništili su zaštitu okoliša - rekao je Lula, koji smatra da agrobiznis ne mora neizbježno plaćati cijenu zaštite okoliša.
Pitanje zaštite okoliša u Brazilu nadilazi, dakako, državne granice. Gotovo dvije trećine amazonske prašume, najveće prašume na svijetu, za koju se procjenjuje da proizvodi oko 20 posto kisika na Zemlji i prekriva trećinu južnoameričkog kontinenta, na teritoriju je Brazila. Lulin prethodnik Bolsonaro za svojeg je mandata ukinuo mnoge zaštitne regulative, napadao autohtone zajednice vlasnice zemlje i ohrabrivao industriju na eksploataciju, zbog čega je devastacija bila 60 posto veća nego četiri godine prije njega.
- Nitko ne poznaje naše šume bolje od starosjedioca - rekao je Lula imenujući novu ministricu i dodao da šume "nitko bolje ni ne štiti" od onih koji ih nastanjuju otkad se pamti.
Obnova ‘pluća svijeta‘
Ako žele uspjeti u obnovi "pluća svijeta", brazilski dužnosnici morat će zauzdati kriminalce i obuzdati bezakonje na osjetljivom području, komentirao je Politico. Važnu ulogu igrat će i reforme u policiji. - Policijskim snagama nedostaje ljudi, a jačanje njihovih kapaciteta bit će skupo i zahtijevat će vrijeme - izjavio je za Politico Marcio Astrini, tajnik nevladine organizacije Observatório do Clima.
- U nekim regijama kriminal je postao glavni dio lokalne ekonomije - rekao je Astrini, podsjećajući da će se Lula morati suprotstaviti parlamentu, koji je i dalje dobrim dijelom naklonjen velikim tvrtkama, ali i biračkom tijelu koje podržava Bolsonara. Sada već bivši predsjednik Bolsonaro sa suzom u oku se oprostio s vlašću koju je izgubio osvojivši ni dva posto glasova manje od Lule.
Biračko tijelo u Brazilu, kao i društvo općenito, nije podijeljeno samo na dvije političke opcije, nego je i svjetonazorski vrlo udaljeno.
- Problemi s kojima se suočava su golemi, ali i dalje može računati na golemu međunarodnu i lokalnu podršku - smatra Astrini.
Ni novi-stari predsjednik Lula nije bez mrlje. Za kormilo se vratio nakon što je zbog korupcije osuđen na deset godina. Prema informacijama CNN-a, odslužio je 580 dana.
Interes je izazvao i novoimenovani šef državne naftne kompanije Petrobras, Jean Paul Prates. Prema agenciji Reuters, ovo je znak da će kompanija polako premještati fokus s nafte iz podmorja i plina na obnovljive izvore energije.
- Petrobras vidim kao kompaniju koja treba gledati u budućnost i ulagati u energetsku tranziciju kako bi se izašlo ususret potrebama zemlje, planeta i društva, a to je i u dugoročnom interesu dioničara - rekao je Prates.
Bivši predsjednik Bolsonaro u međuvremenu je sletio na Floridu, odbijajući predati svojem nasljedniku vlast na službenoj svečanosti, što je dosad bila predsjednička tradicija, baš kao i Trump. Osim što je time pokazao što misli o gubitku vlasti, nagađa se i da se Bolsonaro boji da bi nakon gubitka imuniteta mogao završiti pred sudom.