Francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je veliki intervju za ugledni The Economist, u kojem je opsežno govorio o sigurnosnim i drugim izazovima i opasnostima s kojima se suočava Europa, a u dijelovima njegova intervjua poruke i upozorenja Europljanima o budućnosti Europe mogu se bez pretjerivanja nazvati mračnima.
Između ostaloga, Macron je upitan ostaje li pri svojim riječima s kraja veljače, kada je nakon konferencije europskih čelnika o Ukrajini u Parizu izjavio kako se ne može isključiti slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, što je odmah izazvalo oštre reakcije u Moskvi, ali i ograđivanja i zaprepaštenje nekih europskih saveznika Kijeva.
Macron je na to pitanje The Economista odgovorio potvrdno.
"Apsolutno. Kao što rekoh, ne isključujem ništa jer se suočavamo s nekim tko sam ništa ne isključuje. Nedvojbeno smo previše oklijevali određujući granice našeg djelovanja nekome tko ih više nema i tko je agresor. Naš kapacitet je biti vjerodostojan, nastaviti pomagati, dati Ukrajini sredstva za otpor. No, naš kredibilitet također ovisi o sposobnosti odvraćanja, ne otkrivajući posve što ćemo ili nećemo učiniti", rekao je Macron.
U suprotnom, kako je rekao, Europljani i partneri Ukrajine slabe sami sebe što je, istaknuo je, okvir u kojem se do sada djelovalo.
"Zapravo, mnoge su zemlje u tjednima koji su uslijedili rekle da razumiju naš pristup, da se slažu s našim stavom i da je taj stav dobar. Imam jasan strateški cilj - Rusija ne može pobijediti u Ukrajini. Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, u Europi neće biti sigurnosti. Tko se može pretvarati da će Rusija tu stati? Kakva će biti sigurnost za druge susjedne zemlje, Moldaviju, Rumunjsku, Poljsku, Litvu i ostale?", upitao je Macron.
‘Da su probili crte, a Ukrajina nas pozvala...‘
Macron je istaknuo kako se stoga ništa ne smije isključiti jer Rusija nikada ne smije pobijediti u Ukrajini, što je nazvao ciljem. Ako je Rusija odlučila ići još dalje, u svakom slučaju svi će si morati postaviti to pitanje, ponovio je te naveo čak i uvjete u kojima bi zapadne vojske snage mogle intervenirati u Kijevu.
"Francuska je zemlja koja je provela vojne intervencije, pa tako i u posljednje vrijeme. U Sahelu smo rasporedili nekoliko tisuća vojnika u borbi protiv terorizma koji nam je mogao predstavljati prijetnju. To smo učinili na zahtjev suverenih država. Da su Rusi probili prve crte, da je postojao ukrajinski zahtjev - što danas nije slučaj - mi bismo si legitimno morali postaviti to pitanje. Stoga mislim da isključiti to a priori znači ne naučiti lekcije iz protekle dvije godine. Na summitu NATO-a u ljeto 2022. svi smo isključili isporuku tenkova, raketa za duboke udare, zrakoplova. Sada smo svi u procesu slanja svega toga pa bi bilo pogrešno isključiti ostalo", rekao je, između ostaloga, francuski predsjednik.
Francuski šef diplomacije Stephane Sejourne nakon Macronove izjave krajem veljače ponudio je objašnjenje što je francuski predsjednik time htio reći, izjavivši da bi njegova zemlja mogla poslati vojnike s neborbenom ulogom u Ukrajinu.
"Moramo razmotriti nove akcije potpore Ukrajini. One moraju odgovoriti na jako specifične potrebe, posebice mislim na uklanjanje mina, kibernetičku obranu, proizvodnju oružja na licu mjestu, na ukrajinskom teritoriju", objasnio je Stephane Sejourne zastupnicima u parlamentu.
Po njegovim riječima, neke od tih akcija bi zahtijevale prisutnost na ukrajinskom teritoriju, ali da se ne prijeđe prag borbi. "Ništa se ne bi smjelo isključiti. To je bilo i još uvijek jest stajalište predsjednika republike", rekao je tada Sejourne.