Francuska je odlučna da 2022. godina, kada će, za manje od sedam mjeseci, preuzeti rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, postane godinom francuskog jezika.
Francuske vlasti već su pripremile različite financijske pakete kako bi što više europskih javnih dužnosnika naučilo francuski jezik, u nadi da će tako vratiti ugled, značaj i vidljivost jeziku. Namjeravaju organizirati niz debata u kojima će - dakako na francuskom - sudjelovati neki od najvažnijih ljudi u zemlji, a posebna priča su službeni EU sastanci, piše Politico.
Tako je već najavljeno da će francuski diplomati sve ključne sastanke u Vijeću Europe održavati na francuskom jeziku, s dostupnim prijevodom. Čak će i pripremni sastanci biti primarno na francuskom.
'Pitanje opstanka kulture'
Utjecajni Politico dodaje kako, ako u francusko predsjedništvo kakvo pismo iz Europske komisije stigne na engleskom jeziku, na njega neće biti odgovoreno - nužno je da bude na francuskom.
Francuski je jedan od 24 službena jezika EU i jedan od triju "radnih jezika" u Europskoj komisiji. Francuska je i ranije koristila predsjedanje Unijom kako bi promovirala svoj jezik, no njihovi predstavnici sada jasno kažu da je 2022. prilika da francuski vrate tamo gdje pripada, u srce europskih institucija kao najvažniji jezik. Smatraju kako je to vitalno pitanje opstanka francuske kulture. Tvrde, također, kako je to način da se pozornost makne s takozvanog "Globisha", hibridnog engleskog jezika nastalog na temeljima multilingvizma. Politico piše kako na sve to dio diplomata koluta očima jer smatraju kako je to francuska nostalgija prema vremenima kada se diplomacija odvijala isključivo na francuskom (iako je francuski i danas jezik diplomacije).
- Čak i ako priznamo da je radni jezik engleski, koji je najrašireniji u EU institucijama, osnova će ove godine postati francuski. Moramo ga oživjeti tako da postane ponovno važan - kazao je neimenovani visokopozicionirani francuski diplomat, dodavši kako je predsjedanje EU prava prilika za to.
Projekt je nastavak težnji frankofonih govornika koje od 2018. podržava predsjednik Emmanuel Macron, a kojim se želi ojačati utjecaj francuskog jezika. Njemu se 2022. približavaju izbori pa se i ovime želi približiti francuskoj desnici te oteti birače Marine Le Pen koja se doživljava ključnom za očuvanje "francuskog načina života".
Politico podsjeća da Francuska nije jedina zemlja koja je odlučila tijekom predsjedanja sastanke održavati na svom jeziku, no ta je praksa postala sve rjeđa kako bi se uštedjelo na vremenu za prevođenje, te su se dokumenti i sjednice prebacili na (gotovo) svima razumljiv engleski. Tako i portugalski ambasador Nuno Brito na sastancima trenutno govori engleskim.
Ali, Francuzi žele svojim putem. Francuski diplomati u EU već redovno govore svojim jezikom na sastancima s drugim veleposlanicima, bez obzira koja zemlja trenutno predsjeda. Kada Francuska zasjedne na čelo EU, ta će se praksa proširiti na sve sastanke Vijeća, sve bilješke, zapisnike radnih grupa i sve što se događa u Vijeću - kaže gore spomenuti francuski diplomat dodavši kako je to, prema europskim propisima, njihovo pravo.
Francuski se pomalo gubi
- Želimo da se pravila poštuju. Tražit ćemo od Komisije da nam sve dokumente šalju na francuskom. Ako to ne učine, čekat ćemo francusku verziju koliko god je potrebno - kaže diplomat.
Francuska ulaže i veliku količinu novca kako bi povećala znanje francuskog među javnim dužnosnicima u EU, pogotovo preko Alijanse "Française Bruxelles-Europe”, najvažnije škole francuskog jezika u Bruxellesu, no tamošnji čelnici nisu htjeli komentirati da postoji evidentan porast interesa za taj jezik. Francuska namjerava "aktivno i službeno nadgledati francusku prisutnost u europskim institucijama", za što je zadužena profesorica i stručnjakinja za europske poslove Natacha Ficarelli.
U Europskoj komisiji zaposleno je 3.246 francuskih državljana, što tu naciju čini trećom najzastupljenijom nakon Italije i Belgije. Osamdeset posto dužnosnika Komisije govori francuski kao prvi, drugi ili treći jezik. Samo ove godine izdano je 144 tisuća stranica zakona, web-sadržaja i priopćenja za javnost na francuskom. No, francuski se pomalo gubi, naročito otkako se EU krenula proširivati prema jugu i sjeveru. Priključenje zemalja središnje i istočne Europe "izazvalo je kaos" jer se komunikacija počela svoditi na pojednostavljeni engleski.
Francuska koristi situaciju Brexita, napominjući kako nakon odlaska Velike Britanije iz zajednice europskih zemalja samo dvije, "prilično male zemlje", imaju engleski kao službeni jezik - Irska i Malta. Za sve druge engleski je, u najboljem slučaju, drugi jezik.
Politico napominje i kako to nije samo diplomatska stvar, već i pitanje unutarnje politike. U travanjskom izdanju Le Figaroa dva francuska ministra, ministar za europske poslove Clément Beaune i državni tajnik Jean-Baptiste Lemoyne, istaknuli su da je francusko predsjedanje EU stvorilo priliku da se povede ključna bitka za višejezičnost.
'Navikli smo na engleski'
Najavili su formiranje "radne skupine za frankofoniju i multilngvizam" u kojoj će biti 16 bivših dužnosnika EK, novinara i diplomata. Skupina do listopada mora iznaći način kako "oživjeti" francuski jezik u Europi. Održavaju redovita zasjedanja na kojima proučavaju kako to učiniti.
- Jedan od ciljeva bit će da ljude motiviramo i ohrabrimo na učenje drugog jezika uz svoj materinji. Naš projekt pokušaj je zadržavanja francuskog u Bruxellesu, ali i borba za obranu višejezičnosti - rekao je vođa radne skupine Christian Lequesne.
Diplomati drugih zemalja, barem dio njih, nisu oduševljeni francuskim idejama i boje se da bi na sastancima mogli nešto propustiti jer nisu više toliko vični francuskom jeziku.
- Navikli smo na engleski - priznao je neimenovani diplomat Politicu.