Prosvjedi su izbili u gradovima diljem Francuske nakon što su francuski zakonodavci u utorak (17. studenoga) započeli raspravu o zakonu koji bi mogao zabraniti prikazivanje slika lica policajaca, prenio je France24. Prosvjednici smatraju da bi novi zakon omogućio policajcima zlouporabu moći u borbi protiv kriminala. Snage sigurnosti već se dugo suočavaju s optužbama zbog upotrebe brutalnih taktika koje su primjenjivali na prosvjednicima ili pojedincima, posebice pripadnicima manjina iz bliskoistočnih zemalja.
Vlada predsjednika Emmanuela Macrona predložila je zakon o ''sveobuhvatnoj sigurnosti'' kojim bi se uvele reforme s ciljem davanja veće autonomije lokalnoj policiji. Time bi policajci mogli dobiti ovlaštenje za korištenje novih oblika naoružanja ili proširenje upotrebe nadzornih dronova u područjima gdje prevladava visoka stopa kriminala.
Policajci postaju mete
Prema zakonu bilo bi zabranjeno prikazivati lice policajca ako nije ''zamagljeno''. Isto bi vrijedilo za objavu u medijima. Objava slike na društvenim mrežama ili u drugom obliku s namjerom da se naruši ''fizički ili psihološki integritet'' policajca mogla bi se kazniti zatvorom od godinu dana ili novčanom kaznom u iznosu od 45.000 eura. Novinari i skupine za zaštitu ljudskih prava su se usprotivili tim mjerama te su izašli na prosvjede u Parizu, Bordeauxu, Lyonu, Grenobleu, Marseilleu i u drugim gradovima u tijeku trajanja zakonodavne rasprave.
Iako su prosvjedi bili mirni, u Parizu je policija koristila vodene topove i suzavac nakon što je grupa prosvjednika pokušala prodrijeti do parlamenta. Mnogi od njih smatraju da bi stroža pravila dala veće ovlasti policiji, ali ih oslobodila od preuzimanja odgovornosti. Prosvjednicima su se pridružili i Žuti prsluci i žrtve policijskog nasilja. Žuti prsluci koji su prosvjedovali protiv vlade 2018. godine bili su meta policijskog nasilja te su tad iznijeli na stotine prijava. Slike sukoba prosvjednika i policije tad su okružile svijet. Niz incidenata s policijom koji su se posljednjih mjeseci širili na društvenim mrežama potakli su pozive za reformom policije koja je ove godine dobila dodatan poticaj nakon američkog pokreta protiv policijske brutalnosti Black Lives Matter.
Pokret je dobio zamah nakon nepravednog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda. Francuska policija tvrdi da su njihove snage sve više u riziku dok se bore u izvršavanju Macronova obećanja da će smanjiti kriminal i nesigurnost, posebice u siromašnim predgrađima oko Pariza i drugih gradova. Prošlog mjeseca deseci naoružanih ljudi napali su policijsku postaju izvan Pariza, što je potaklo vladu da donese konkretne mjere zaštite policajaca. Predgrađa u kojima većinom obitavaju useljenici već su desetljećima poprišta sukoba i često se koriste kao argument vlade u borbi protiv kriminala u zemlji.
No istovremeno, ona su simbol vladinih propusta u integraciji useljenika ili pružanju jednakih prilika. Nemiri u predgrađima periodično izbijaju, a neki od najpoznatijih su se dogodili 2005. godine tijekom kojih je uhićeno više od 2500 pobunjenika.
Okidač - terorizam
Macron je nedavno zbog terorističkih napada u kojima je stradalo troje ljudi u Bazilici u Nici te profesor Samuel Paty iz predgrađa Pariza kojem je odrubljena glava pokrenuo i ''rat protiv radikalnog islamizma'', što je stereotipiziralo muslimane. Njegova vlada i ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin rekli su da će pojačati nacionalnu sigurnost u zemlji. Darmanin je povodom policijske reforme izjavio da će nove mjere ''zaštititi one koji nas štite'', posebno u siromašnijim četvrtima.
Jean-Michel Fauvergue, bivši šef francuske elitne policijske jedinice RAID, odbacio je tvrdnju da je policija dobila novu zaštitu od kritika.
''To ni na koji način ne sprječava novinare da rade'', rekao je. Objasnio da će zakon kazniti samo objavljivanje lica policajaca uz poruke koje pozivaju na ''mržnju ili nasilje''.
Vijeće UN-a za ljudska prava upozorilo je da bi francuski prijedlog zakona ''mogao obeshrabriti, čak i kazniti one koji će upozoriti na potencijalno kršenje ljudskih prava pod izlikom provedbe zakona''. Francuska nadzorna tijela upozorila su da je "objavljivanje slika u vezi s policijskim intervencijama legitimno i neophodno da bi demokracija funkcionirala".