Francuska Narodna skupština danas odlučuje o sudbini vlade Élisabeth Borne, premijerke iz Macronove stranke Preporod, koja se krajem prošlog tjedna na predsjednikovu inicijativu odlučila pozvati na Članak 49/3 Ustava i tako progurati kontroverznu mirovinsku reformu kroz parlament bez formalnog glasanja.
Njezin je potez dodatno razbjesnio Francuze koji već dva mjeseca neumorno pružaju snažan otpor ideji da ih se na tržištu rada zadrži dvije godine dulje, zbog čega je ovaj vikend na ulicama gradova vladao kaos, a zbog javnih je nereda uhićeno 169 prosvjednika.
Podsjetimo, neredima koji već tjednima vladaju po francuskim gradovima kumovao je Macronov prijedlog reforme mirovinskog sustava prema kojemu bi se dob za odlazak u punu mirovinu povisila sa 62, koliko je sada i čime su Francuzi jedni od najmlađih umirovljenika na Zapadu, na 64 godine. Predsjednik je tu reformu građanima najavio još u sklopu svoje kampanje za reizbor, objasnivši kako je trenutačni sustav, u kojem na isplatu mirovina odlazi čak 14 posto ukupnoga gospodarstva zemlje, na rubu kolapsa.
Iako se još uvijek ne može razaznati hoće li opozicija uspješno staviti na stranu ideološke razmirice kako bi sakupila 289 ruku potrebnih za izglasavanje nepovjerenja aktualnoj vladi, u slučaju da uspije, premijerka Borne bit će primorana podnijeti ostavku, dok će zakonski prijedlog, koji je "nuklearnim člankom" na silu pokušala usvojiti, biti odbačen.
Prijetnje smrću
Radikalno desna stranka Nacionalno okupljanje, iza koje stoji Marine Le Pen, glavni je inicijator današnjeg glasanja o povjerenju vladi, ali s obzirom na to da imaju samo 88 zastupnika, trebat će im podrška i drugih kolega. Matematički gledano, nepovjerenje se neće moći izglasati bez podrške republikanaca koji su kao ključni strateški partner aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona već najavili da ne planiraju rušiti vladu jer "ne žele dodatno destabilizirati ionako kaotičnu situaciju u zemlji". Upravo zato stranačko sjedište u Nici, iz koje potječe njihov predsjednik Éric Ciotti, ovaj je vikend bilo vandalizirano, a huligani su grafitima zaprijetili vodstvu da u ponedjeljak glasa protiv vlade jer će "u suprotnom snositi još gore posljedice".
"Žele nasiljem na mene izvršiti pritisak, ali odbijam se podčiniti teroru", napisao je Ciotti na svom službenom Twitter profilu, a uz objavu je priložio i fotografiju svog demoliranog ureda. Njegovi stranački kolege francuskim su novinarima potvrdili da posljednjih dana dobivaju prijetnje smrću.
Sindikati apeliraju na građane da javnim nemirima vrše pritisak na dužnosnike kako bi se u posljednji čas pokušala zaustaviti reforma, a ovaj su tjedan i službeno najavljeni novi masovni prosvjedi. U najvećem su problemu, zasad, francuski maturanti kojima bi sljedeći tjedan trebala početi matura, a zbog najavljenog štrajka prosvjetnih djelatnika još uvijek ne znaju kako će se ona održati.
Anketa koju je ove nedjelje objavio časopis Le Journal du Dimanche upozorava da francuski predsjednik trenutačno uživa najniži rejting otkad su prije četiri godine počeli prosvjedi tzv. žutih prsluka. Rezultati istraživanja francuskog instituta CEVIPOF, koje je u razdoblju od 27. siječnja do 9. veljače provedeno u četiri države (Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji), ukazuju na trend da čak dvije trećine ispitanika u Francuskoj smatra kako demokracija kao takva više ne funkcionira, što je porast od deset posto u odnosu na prije dvije godine. Usporedbe radi, svoje sumnje u demokraciju izrazilo je 40 posto Nijemaca, 52 posto Britanaca te 58 posto Talijana.