VAŽNO PITANJE

Macronu Zapadni Balkan jako važan u sigurnosnom kontekstu: ‘Zaslužuju jasnu europsku perspektivu‘

Francuska u travnju bira novog predsjednika pa njegovu izjavu treba promatrati i u izbornom kontekstu pošto većina Francuza ne podržava skoro proširenje Unije

 Emmanuel Macron 

 Bertrand Guay/AFP

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u srijedu da Europska unija treba dati jasnu europsku perspektivu zapadnom Balkanu iako nije zagovornik proširenja bez reformiranja Unije, a nekoliko hrvatskih eurozastupnika smatra da je taj dio Europe važan Macronu iz sigurnosnih razloga.

"Ne smijemo se više udaljavati od zapadnog Balkana (...) Trebaju od nas dobiti jasnu perspektivu pristupanja u EU u razumnom roku", rekao je Macron u srijedu na plenarnoj sjednici, ali je istaknuo da proširenje nije moguće bez reformiranja Europske unije.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) smatra da "Macron traži svoje mjesto u toj sigurnosnoj arhitekturi svijeta, pogotovo Europe". "Za sve ono što je na neki način dvojbeno s aspekta sigurnosti Europe, Macron je zainteresiran", rekao je Picula u razgovoru za Hinu. Predsjednik Radne skupine EP-a za zapadni Balkan dodao je da je čelnik Francuske "svjestan da ako Europa ne popuni nekakve vakuume, da će to napraviti neki drugi".

Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) slaže se da je pitanje proširenja zapadnog Balkana sigurnosno pitanje. "To je prije svega sigurnosni izazov ako se taj prostor ostavi trećim zemljama koje traže svoj strateški položaj i interes tu i ostavljaju Europsku uniju izloženu sigurnosnim problemima", rekla je za Hinu Zovko, suizvjestiteljica za instrument pretpristupne pomoći jugoistoku Europe (IPA III) i dodala da se proširenje "neće dogoditi pod svaku cijenu" i bez ispunjavanja svih uvjeta.

Francuska u travnju bira novog predsjednika pa Zovko tvrdi da njegovu izjavu treba promatrati i u izbornom kontekstu pošto većina Francuza ne promatra blagonaklono skoro proširenje Unije. "Činjenica je da je naglasio da se Europa treba reformirati da bi se nastavilo proširenje" i da to upućuje na to da se "taj proces neće odviti tako skoro", rekla je Zovko.

Francuska će imati specifično predsjedništvo pošto se poklapa s izborima pa će se većina događaja u Francuskoj održati u prva tri mjeseca predsjedanja kako bi se izbjeglo njihovo korištenje u predizborne svrhe. No Picula smatra da je i današnje Macronovo obraćanje bilo predizborne naravi.

"Rekao bih da je njegov govor prije svega bio predizborni jer je govorio u Strasbourgu i francuskim građanima, ali je bio i postmerkelovski", kaže Picula i objašnjava da je Macron "još jednom istaknuo svoju ambiciju da bude političar koji će snažno utjecati na profiliranje Europske unije u budućnosti".

Eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) rekao je za Hinu da "treba dati poticaj proeuropskim snagama da se nastave boriti za europski put i da te zemlje dosegnu europske standarde zaštite ljudskih prava, vladavine prava", ali upozorava da je dio zemalja zapadnog Balkana još daleko od toga.

"U Srbiji praktički nema oporbe, gdje su svi mediji ili svi bitni mediji pod kontrolom vlasti. Priča o 'srpskom svetu' koja je pokušaj širenja srpskog utjecaja u okolnim državama (...) U Crnoj Gori je na vlast došla koalicija političkih snaga od proeuropskih pa do žestoko antieuropskih (...) Imamo situaciju u Bosni i Hercegovini gdje jedan narod bez fige u džepu gleda prema Zapadu, a ne prema Turskoj i Rusiji, a to su Hrvati", rekao je Sokol.

Schengen, podrška Hrvatskoj

Među prioritetima francuskog 13. predsjedanja Vijećem EU-a je i reforma šengenskog prostora, a podršku Hrvatskoj za ulazak u Schengen krajem studenog dao je i Macron. Hrvatski eurozastupnici ne vjeruju da će se to promijeniti ako dođe do promjene vlasti u Francuskoj.

"Mislim da bi doista trebao biti veliki zaokret u francuskoj nacionalnoj politici da se Francuska odrekne ne samo Macronovog političkog nasljeđa, nego i svih predsjednika prije njega koji su manje ili više slijedili iste francuske interese, a to je snažna Francuska u što autonomnijoj Uniji", rekao je Picula, dok Sokol smatra da "ozbiljne države poput Francuske ne mijenjaju svoja strateška vanjskopolitička određenja od jednih izbora do drugih".

Političarka desnog centra Valerie Pecresse kandidatkinja je za novog šefa Francuske i dio je političke obitelji europskih pučana pa bi u slučaju njezine pobjede, podrška Hrvatskoj bila još veća, uvjeren je Sokol. "Ako bi ona zamijenila Macrona, siguran sam da, ne samo da se stav ne bi promijenio, nego bi bio još pozitivniji i još jači."

I čelnik EPP-a Manfred Weber u srijedu je na plenarnoj sjednici istaknuo kandidaturu Pecresse.

"Vidjet ćemo što će reći francuski građani. Vidjet ćemo hoće li ostvariti rodnu ravnopravnost i prvi put glasati za proeuropsku kandidatkinju", rekao je Weber.

Eurozastupnici su uglavnom pozitivno ocijenili prioritete francuskog predsjedanja, nekoliko zastupnika optužilo je Macrona da će predsjedanje iskoristiti u predizborne svrhe te kritiziralo potporu francuske vlade uvrštavanju nuklearne energije u prijedloge nove zelene taksonomije.

Na raspravi je govorio i nezavisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić. "S obzirom na brojna ukidanja prava i sloboda u Francuskoj za vrijeme pandemije, ja vas molim samo jednu stvar - da dok predsjedate Unijom, činite upravo suprotno svemu onome što ste činili u Francuskoj", rekao je.

"S druge strane, danas ste istaknuli da ste ponosni što u Europi ne postoji smrtna kazna. Desetine tisuća građana su preminule od posljedica cijepljenja. Obvezno cijepljenje predstavlja smrtnu kaznu i istovremeno izvršenje smrtne kazne za brojne građane. To mora ostati izbor svakog građana", rekao je Kolakušić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. lipanj 2022 14:23