Šefovi država ili vlada zemalja članica EU na summitu u Bruxellesu nisu uspjeli dobiti pristanak mađarskog premijera Viktora Orbána za zaključke o Ukrajini niti za isplatu kredita od 90 milijardi eura. Zbog Mađarske, kojoj se ovaj put pridružila Slovačka, zaključci o Ukrajini objavljeni su kao politički stav 25 članica Europske unije, a ne kao formalni dokument Europskog vijeća.
Liderima se na početku summita videovezom obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se obvezao u potpunosti obnoviti protok nafte te da će njegova zemlja ispoštovati obvezu kao pouzdani partner, ali da je potrebno vrijeme za popravak naftovoda. Prestanak dostave ruske nafte preko Ukrajine mađarski premijer Orbán i slovački premijer Robert Fico koriste kao razlog za blokadu odluka o pomoći Ukrajini. Orbán je, prema diplomatskim izvorima, na sastanku navodno rekao da "njegova blokada nema veze s izborima u Mađarskoj", ali rijetko tko u to vjeruje.
S druge strane, diplomatski izvori kažu da je na sastanku predsjednik Europskog vijeća António Costa bio dosta oštar prema Orbánu, nazvavši njegovo ponašanje neprihvatljivim i prelaskom preko crvene linije jer se krši dogovor postignut u prosincu o dodjeli kredita od 90 milijardi eura Ukrajini, na što je tada pristala i Mađarska. No, Orbán se pravdao da je tada, kada je pristao na taj dogovor, ruska nafta išla preko naftovoda Družba, a sada je to stalo pa se on predomislio.
Treba im 120 milijardi u dvije godine
Zbog ovakvog ponašanja Mađarske i Slovačke, i sve češćih blokada zajedničkih odluka, raste pritisak za promjenu načina glasanja i prelazak na glasanje kvalificiranom većinom u pitanjima vanjske politike. To traži i najveća politička skupina u EU, Europska pučka stranka. Ali tome su se do sada protivile neke zemlje, među kojima i Hrvatska, jer smatraju da bi se time oslabio utjecaj i osjećaj ravnopravnosti manjih članica Unije i zaštita njihovih nacionalnih interesa.
Orbán: ‘Više brinete za Ukrajinu nego za Mađarsku‘. Costa: ‘Ponašate se neprihvatljivo!‘
U izjavi koja je objavljena u ime 25 država članica EU navodi se da Europsko vijeće pozdravlja usvajanje zajma od strane suzakonodavaca i s nestrpljenjem očekuje prvu isplatu Ukrajini do početka travnja. U tom kontekstu također poziva na pojačanu suradnju s trećim zemljama kako bi se pomoglo u osiguranju preostalih 30 milijardi eura potrebnih za financiranje Ukrajine.
Ukrajinske potrebe za sljedeće dvije godine procijenjene su na 120 milijardi eura. Europska unija obvezala se da će osigurati 90 milijardi, a preostale zemlje partneri, poput Velike Britanije, Norveške i Japana, preostalih 30 milijardi. Ukrajina je dobila nešto vremena i kreditom koji je nedavno odobrio Međunarodni monetarni fond, a u EU se nadaju da će sljedećih tjedana uspjeti pronaći formulu za financijsku pomoć toj zemlji.
Plenković: Amortizirali smo prvi udar
Lideri EU razgovarali su i o ratu SAD-a i Izraela protiv Irana i posljedicama po Europu i svijet. Tražili su poštivanje međunarodnog prava, smirivanje situacije i osudili iranske napade na susjedne zemlje i na energetsku infrastrukturu. Mnogi lideri najavili su mjere za pomoć građanima zbog sve većih cijena energenata. O tome je govorio pred novinarima i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je zatražio da EU iskoristi iskustva s početka ruske agresije na Ukrajinu, kada je uspostavljen europski okvir i donesene nacionalne mjere za zaštitu građana i gospodarstva od visokih cijena energije.
- Moramo iskoristiti naše iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu, kada smo brzo reagirali, stvorili snažan europski okvir i donosili nacionalne mjere koje su očuvale socijalnu koheziju, zaštitile građane, gospodarstva i brojne institucije od rasta cijena energenata - rekao je Plenković.
Hrvatski premijer rekao je da je svoje kolege u EU izvijestio o mjerama koje je Vlada usvojila prošli ponedjeljak radi ograničenja cijena goriva. Smatra da je time amortiziran prvi udar te je najavio novu sjednicu na tu temu za sljedeći ponedjeljak.
Plenković kaže da EU treba nastaviti energetsku transformaciju i smanjivati ovisnost ulaganjem u obnovljive izvore i u one koji imaju manji ugljični otisak. Hrvatski premijer naglasio je kako Mađarska i Slovačka nemaju razloga za zabrinutost o sigurnosti opskrbe naftom jer ona ide preko Janafa za te dvije zemlje.
Prema njegovim riječima, MOL je od početka sukoba na Bliskom istoku naručio 13 tankera neruske nafte, pet ih je već iskrcano i putem Janafa transportirano prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj.
- Ukupna količina nafte koja je otišla u mjesec dana iznosi oko milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12, jasno je da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu Mađarskoj i Slovačkoj - rekao je Plenković, zaključivši da je razlog mađarskog inzistiranja na ruskoj nafti isključivo cijena.
Važna tema na ovom summitu bila je i situacija u Gazi i Libanonu, gdje prijeti humanitarna katastrofa. Na sastanku s liderima EU bio je i glavni tajnik UN-a António Guterres, s kojim su razgovarali o načinu kako zaštititi multilateralizam u turbulentnim događajima u svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....