U nastavku donosimo:
- zaokret Budimpešte: što znači najava ministra Istvána Kapitányja i preispitivanje projekta Paks za energetsku kartu SIE
- fokus ruskih udara: ciljevi povezani s potporom Ukrajini i percepcijski odjeci napada kod poljske granice
- upozorenja čelnika: poruke Donalda Tuska i ocjena glavnog tajnika Marka Ruttea o rizicima hibridnih operacija
- stručne procjene: nalazi Emily Ferris (RUSI) o sabotažama i prostoru neizvjesnosti unutar NATO-a
- krhke točke i otpornosti SIE: mađarski otklon, uloga Inicijative triju mora, te političke nijanse u Slovačkoj i Češkoj
Mađarska može ispuniti propise EU o potpunom odricanju od ruskog plina u roku od godinu dana, rekao je u petak ministar ekonomije i energetike István Kapitány.
Dodao je da vlada preispituje proširenje Paksa, jedine nuklearne elektrane u zemlji, koju je sagradio Sovjetski Savez, a nove reaktore trebao je graditi ruski Rosatom. Budimpešta pregovara i s dobavljačima o diversifikaciji opskrbe sirovom naftom izvan Rusije, prenio je Bloomberg, a među opcijama je i puni kapacitet Jadranskog naftovoda.
Najgora vijest koju je Kremlj mogao dobiti na dan kad su počeli izbori za Dumu. Istodobno Trump najavljuje ‘velik napredak‘ prema prvoj stalnoj američkoj bazi u Poljskoj. Budimpešta, donedavno najvjerniji saveznik Moskve u EU, otkako je Viktor Orbán u travnju izgubio vlast, kida energetske i ine veze s Kremljem.
Vječna istina o kopnenoj masi
U Moskvi su svjesni težine maksime britanskog geografa Halforda Mackindera iz 1919.: ‘Tko vlada Istočnom Europom, zapovijeda Srcem kopna (Heartland); tko vlada Srcem kopna, zapovijeda Svjetskim otokom; tko vlada Svjetskim otokom, zapovijeda svijetom‘. Svjetski otok za Mackindera su Europa, Azija i Afrika kao jedna kopnena masa.
Kad je Putin 2005. raspad SSSR-a nazvao najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća, javno je žalio za desecima milijuna Rusa koji su preko noći ostali izvan Rusije. No iz mackinderovske perspektive jednako je bolan bio gubitak Srednje Azije, ali prije svega je mislio na gubitak dodirne crte sa Zapadom usred Njemačke. Preko DDR-a, u kojem su bile raspoređene tisuće sovjetskih vojnika i koji bez Moskve nije donosio nijednu važnu odluku, Kremlj je stajao licem u lice s NATO-om.
Od 1989. izrasla je nova SIE, samosvjesna i u najvećoj mjeri spremna braniti se od novog pada pod rusku kontrolu. Putin nije mogao zaustaviti put tih zemalja prema EU i NATO-u. Invazija na Ukrajinu 2022. može se čitati i u ključu teze Zbigniewa Brzezinskog da Rusija bez Ukrajine više nije eurazijsko carstvo jer gubi europsku identitetsku odrednicu pa je Putin odlučio 2022. godine staviti tu zemlju pod svoju kontrolu. Nije uspio. U velikoj mjeri zbog nepokolebljive podrške Europe Kijevu.
Kremaljski moćnici poslali poruke prijateljima i rodbini: ‘Bježite iz zemlje, odmah!‘
Posljednja dva mjeseca pokazala su pomak u fokusu ruskih napada prema obrambeno-industrijskim i logističkim ciljevima koji su izravno povezani s potporom Ukrajini, prema dužnosniku članice NATO-a, koji je dodao da ova agresivnija kampanja predstavlja veće rizike, prenio je Bloomberg. Percepcijski najveći rizik bio je napad na ukrajinsku željezničku postaju Jahodin, dva kilometra od poljske granice, 13. rujna.
Ruski dron pogodio je lokomotivu vlaka Kijev–Varšava nekoliko minuta nakon što je diplomatski vlak s bivšim britanskim premijerom Borisom Johnsonom i europskim sigurnosnim dužnosnicima ranije krenuo i prešao u Poljsku, a na peronu je još stajao vlak s bivšim direktorom CIA-e Davidom Petraeusom. Ukrajinske željeznice drže "prilično vjerojatnim" da je meta bio vlak dužnosnika. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ocijenio je da napad pokazuje koliko je Putin postao očajan.
Rusija sprema napad na zemlje koje podupiru Ukrajinu?
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je u četvrtak da Rusija planira hibridne napade besposadnim letjelicama ili raketama na europske zemlje koje podupiru Ukrajinu, uključujući Poljsku. Napadi se usredotočuju na granične prijelaze Ukrajine i europskih susjeda kako bi se prekinuli opskrbni pravci Kijeva. Četiri takva incidenta dogodila su se na poljsko-ukrajinskoj granici tijekom proteklog tjedna, a nekoliko drugih zabilježeno je posljednjih tjedana na granici Ukrajine i Moldavije. Poljska je ovog mjeseca objavila da pojačava zaštitu svojeg zračnog prostora i sposobnosti brzog odgovora, pozivajući se na prijetnju od “ruskih provokacija”.
Kremlj vjeruje da će raznim oblicima hibridnih napada posijati nezadovoljstvo i strah, posebno u zemljama SIE, jer operacije kroji tako da ostanu ispod praga koji bi aktivirao Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani. Tusk kaže da će napadi biti nasumični, upravo kako bi se oslabila volja saveznika da primijene pravila NATO-a. Thomas Schelling to je prije više od šezdeset godina nazvao prijetnjom koja nešto ostavlja slučaju: ne znaš gdje će pasti, pa ne znaš ni kada i kako odgovoriti. “Kako Moskva nastavlja strukturirati operacije tako da može poreći direktnu odgovornost, kampanja je tako strateški važnija nego zbog dosad prouzročene materijalne štete”, rekao je dužnosnik NATO-a.
"Rusija je dosljedna u identificiranju slabosti infrastrukture NATO-a i spremna je iskušati mnogostruke taktike i ciljeve na fleksibilan i sve rizičniji način", Bloombergu je rekla Emily Ferris, znanstvena suradnica u londonskom Royal United Services Instituteu. Ferris je u ožujku objavila izvješće o sabotažnim napadima pripisanima Rusiji u zemljama NATO-a i utvrdila da je savez "nepripremljen". Šest mjeseci kasnije njezina presuda se nije promijenila. "U nedostatku jasnih crvenih linija NATO-a o posljedicama ovakvih napada, Rusija se širi kako bi popunila prostor neizvjesnosti", rekla je.
Otklonom Budimpešte od Moskve SIE je postao jača linija obrane. Ministrica vanjskih poslova Anita Orbán, koja s Viktorom nije u srodstvu, objavila je 8. rujna protjerivanje deset ruskih diplomata zbog "neprihvatljivih aktivnosti", prevedeno: špijunaže. Kremlj to zabrinjava i zato što bi mogla ojačati Inicijativa triju mora, kojoj je cilj povezati energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu tog osjetljivog prostora. Hrvatska je u njoj od početka, a terminal na Krku jedan je od najvidljivijih energetskih projekata koji se uklapaju u njezinu logiku.
Slovačka je slaba točka
Slabom točkom i dalje se može smatrati Slovačka. Premijer Robert Fico rekao je u četvrtak u Prešovu da strahuje od širenja rata u Europi jer se sukob u Ukrajini "oteo kontroli" i nikada nije bila tako ozbiljna mogućnost šireg sukoba u Europi. "Ne želim da Slovačka bude dio nekog vojnog sukoba zbog nekakvog Članka 5. Kao premijer učinit ću sve da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob." Naglasio je ipak da cijeni članstvo u NATO-u i da je Bratislavi stalo do suradnje i "ispunjavanja obveza", što vuče na protuslovlje.
Češka je povratkom Andreja Babiša na vlast zauzela suzdržaniju poziciju prema pomoći Ukrajini i povećanju obrambenih izdvajanja, što izaziva napetosti s predsjednikom Petrom Pavelom. Babiš je nesklon povećanju ulaganja u obranu i ne želi vojno pomagati Ukrajini. Na Praškom obrambenom summitu u četvrtak Putina je doduše nazvao agresorom i predložio zajednički europski proturaketni štit "Euro Patriot", po uzoru na Airbus. Ali je, kako je primijetio komentator Hospodářskih novina, u polusatnom govoru potpuno zaobišao pitanje zašto njegova vlada ne povećava izdatke za obranu.
Ostale zemlje svjesne su prijetnje i nastoje ojačati obranu i protiv hibridnih napada koji se šire prema Njemačkoj pa i Ujedinjenoj Kraljevini. Instituti simuliraju moguće ruske daljnje poteze, a meni se čini da bi Putin nakon izbora (završavaju u nedjelju) mogao narediti masovnu mobilizaciju, razbiti ukrajinsku obranu i osvojiti cijeli Donbas. Ukrajina bi se našla u teškom položaju, Europa bi tražila američku pomoć, a Putin bi mogao u trenutku gubitka kontrole, određene vrste kaosa u Bruxellesu, munjevitom operacijom sa sjevera udariti na Estoniju i Latviju, možda i Litvu iz Bjelorusije, prije nego što saveznici stignu reagirati.
Rizično, jer se u tim zemljama nalaze multinacionalne postrojbe NATO-a, ali Putin bi time djelomično vratio kontrolu nad Baltikom, a Kalinjingrad, sa svojim Iskanderima, ne bi više bio izolirana eksklava nego prijetnja s leđa. Protuudar NATO-a bio bi prijeporan zbog opasnosti horizontalne i nuklearne eskalacije - rakete Iskander raspoređene ondje mogu izazvati ozbiljne štete članicama.
Svi pišu o Suwałkijskom koridoru
Opcija udara preko Suwałkijskog koridora, šezdesetak kilometara poljsko-litavske granice, spojila bi Bjelorusiju s eksklavom Kalinjingrad i odsjekla baltičke zemlje od ostatka saveza, ali o njoj pišu svi koji se bave krizom na istoku Europe.
Bloomberg je dobio informacije ljudi koji znaju kako Kremlj razmišlja: Ondje vjeruju da što bolnije Ukrajina pogodi Rusiju, to će glasniji biti oni koji žele natjerati Europu da plati. Agencija kaže da je osoba bliska Kremlju rekla da će Rusija Europi “učiniti život paklom“ asimetričnim hibridnim operacijama zbog potpore Kijevu. U tome je ključ.
Zapadni sigurnosni dužnosnici kažu da Moskva djeluje iz očaja, nakon što su ukrajinski udari dronovima na energetsku infrastrukturu i logistička skladišta oštetili rusku ekonomiju. Kampanja hibridnih napada zasad nije smanjila europsku potporu Ukrajini. Naprotiv, ojačala je argumente za veća obrambena ulaganja, tješnju protuobavještajnu suradnju i nove sankcije. Kampanja Kremlja djeluje remetilački, ali se pokazuje kontraproduktivnom za Moskvu, rekao je jedan dužnosnik Bloombergu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....