Nakon što je prošlog tjedna na njegovo inzistiranje izbačena formulacija kojom se naglašava potreba za ubrzanjem procesa pristupanja Ukrajine Europskoj uniji, mađarski premijer Péter Magyar otišao je korak dalje u stopiranju europskog puta Kijeva.
Kako doznaje Politico, Magyar je blokirao slanje pisma Europskom vijeću i Europskoj komisiji u kojem se naglašava zajednički stav svih 27 država članica. Riječ je o važnom proceduralnom koraku potrebnom za otvaranje dodatnih pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Uniji.
Prema dvojici neimenovanih diplomata koje citira Politico, Budimpešta je bila jedina koja se usprotivila slanju tog zajedničkog pisma institucijama EU. O ovom će se pitanju ponovo raspravljati sljedećeg tjedna, no sama odgoda mogla bi biti dovoljna da ugrozi cilj Kijeva da do sredine srpnja otvori svih šest pristupnih klastera.
Odgoda brzog pristupanja
Prošlog je tjedna, točnije 15. lipnja, četiri godine nakon što je dobila status kandidatkinje, Ukrajina otvorila prvi od šest pristupnih klastera koji čine osnovu za ispunjavanje Kopenhaških kriterija iz 1993. godine. Ti kriteriji definiraju spremnost države da preuzme obveze članstva kroz stabilne institucije i funkcionalno tržišno gospodarstvo. Očekivalo se da će preostalih pet klastera biti otvoreno najkasnije u srpnju.
U nacrtu zaključaka za summit čelnika EU, u koji je imao uvid Kyiv Independent, stajalo je da Europsko vijeće "iščekuje otvaranje ostalih klastera što je prije moguće, u skladu s pristupom temeljenim na zaslugama". No nakon sastanka europskih čelnika 18. lipnja i objave konačnih zaključaka, formulacija "što je prije moguće" više nije bila uključena. Magyar je priznao da je izbačena na njegov zahtjev.
Tijekom konferencije za novinare Magyar je objasnio svoj stav. "Postoji ukupno šest klastera i ne mislim da je otvaranje svih odjednom dobra ideja, dijelom zato što se tinta na prvom još nije ni osušila, a dijelom zato što bi to poslalo pogrešnu poruku zemljama zapadnog Balkana, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, koje godinama rade na članstvu u EU", rekao je. Sjeverna Makedonija, primjerice, status je kandidatkinje dobila još 2005. godine, a do danas nije otvorila nijedan klaster.
Magyarov oprez dolazi unatoč poboljšanju mađarsko-ukrajinskih odnosa. Ranije ovog mjeseca Budimpešta i Kijev postigli su sporazum kojim se jamče prava mađarske manjine u Ukrajini, što je pomoglo otvoriti prvi klaster.
Ukrajinci ne mogu vjerovati što je napravio Magyar. Smatrali da će nakon Orbána biti drugačije
Istodobno, dok ga blokira Mađarska, čini se da Zelenski ima sve veću podršku SAD-a. Kako doznaje Kyiv Independent, Donald Trump sve je skloniji podržati Ukrajinu te je navodno privatno rekao Zelenskom da djeluje "smjelije" prema Vladimiru Putinu. Trump navodno ne vjeruje da će Vladimir Putin išta učiniti bez pritiska. Iako američki dužnosnici nisu potvrdili podržava li Trump ukrajinske napade duboko unutar Rusije, istaknuli su da predsjednik snagu smatra ključnom. "Predsjednik Trump vjeruje u mir kroz snagu", rekao je jedan američki dužnosnik.
Kremlj frustriran Trumpovom promjenom
Financial Times piše da je Putin sve frustriraniji Trumpom jer Washington pokazuje znakove veće potpore Ukrajini, što je suprotno donedavnim očekivanjima Rusije da će Trump izvršiti pritisak na Ukrajinu da bi brzo postigla mirovni sporazum povoljniji za Kremlj. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da se Washington "naizgled povlači iz uloge objektivnog posrednika" u ratu te da je očito zaboravio Trumpove prošlogodišnje izjave, koje su bile bliže stajalištu Moskve.
Unatoč spremnosti Ukrajine, SAD-a i EU na obnovu dijaloga o okončanju rata, Kremlj ostaje nepokolebljiv u svojim osvajačkim namjerama, upozorava Institut za proučavanje rata. Putin je, naime, u utorak izjavio da je Rusija spremna za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali je naglasio da će pregovarati isključivo na temelju Istanbulskih protokola iz 2022., njegova govora ruskom Ministarstvu vanjskih poslova iz lipnja 2024. te dogovora iz Anchoragea sa Sjedinjenim Državama iz kolovoza 2025. godine. Svi ti dokumenti i izjave svode se na iste maksimalističke zahtjeve za ukrajinsku kapitulaciju.
Analitičari podsjećaju da su ti zahtjevi formulirani na početku rata, kada je stanje na bojištu bilo znatno drukčije i kada je Rusija imala jače pozicije na sjeveru, istoku i jugu Ukrajine. Nakon ukrajinskih protuofenziva, odnos snaga se promijenio, no Kremlj i dalje koristi iste uvjete kao temelj mogućih pregovora.
Prema riječima vojnog stručnjaka Ivana Stupaka, Putin i dalje prima iskrivljena izvješća o "uspjesima" ruske vojske, zbog čega ne mijenja svoj stav. Stupak smatra da se Rusiju može prisiliti za pregovarački stol jedino tako da se poveća pritisak na Kremlj, pojača vojna pomoć Ukrajini i da Rusiji nastavak rata bude skuplji od njegova prekida.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....