Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro uhvaćen je u sklopu američke vojne operacije i prebačen u New York kako bi se suočio s nizom optužbi povezanih s trgovinom drogom i zavjerama o posjedovanju oružja.
Jednostrana akcija Trumpove administracije s ciljem da se „izvuče” Maduro iz njegove zemlje – operacija nazvana „Apsolutna odlučnost” – navodno je uključivala korištenje 150 zrakoplova za napade na lokacije na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad Caracas. Neka izvješća sugeriraju da je 40 ljudi poginulo kao posljedica američkih napada, piše Deutsche Welle.
Operaciju su promatrači i pozdravili i osudili.
Iako su mnogi stručnjaci za vanjsku politiku i međunarodno pravo rekli da je uklanjanje Madura – koji se općenito smatra nelegitimnim vođom nakon izbora 2024., za koje su neovisni promatrači rekli da ih je izgubio, te osobom koja ima opsežan dosje progona svojih protivnika – dobar potez, i dalje postoje sumnje u zakonitost američkih postupaka.
Duge pripreme za promjenu režima
Trumpova prva administracija 2020. godine nazvala je Madura „narkoteroristom” i optužila ga da predvodi skupinu venezuelanskih dužnosnika koji su prosperirali od trgovine drogom.
U njegovu drugom mandatu, naizgled prijateljskiji bilateralni odnosi, u okviru kojih je Madurov režim pomagao repatrijaciji Venezuelanaca zbog Trumpova tvrdokorna stava o imigraciji, brzo su se pretvorili u sukob, a SAD se fokusirao na ono što su navodno bili venezuelanski brodovi za krijumčarenje droge na Karibima. Trump je također proglasio drogu fentanil oružjem za masovno uništenje.
Ali bilo je malo dokaza koji bi potkrijepili te tvrdnje.
Neki su sugerirali da su karipska kampanja i američko pomorsko djelovanje osmišljeni kako bi se izvršio pritisak na predaju venezuelanskih naftnih rezervi, a Trumpovi komentari nakon Madurova uhićenja idu u prilog tim tvrdnjama.
No, izgledi za promjenu režima postali su očitiji nakon nedavnog, opsežnog intervjua s Trumpovom šeficom kabineta Susie Wiles.
Upravo je način promjene režima izazvao osudu, uključujući i od strane Kine. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je SAD za „hegemonističko djelovanje” protiv Venezuele i nazvalo uhićenje Madura i njegove supruge „jasnim kršenjem međunarodnog prava”.
Trumpov potez vjerojatno krši temeljno međunarodno načelo
SAD je bila zemlja predvodnica osnivanja Ujedinjenih naroda i 1945. godine Sjedinjene Države su potpisale temeljni dokument te organizacije, Povelju UN-a, koja je temelj mnogih načela međunarodnog prava, uključujući teritorijalni integritet.
Stručnjaci su u tom kontekstu ukazali na članak 2. stavak 4. te Povelje kako bi sugerirali da su postupci SAD-a prekršili međunarodno pravo. Taj članak zabranjuje „prijetnju ili upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti” neke druge zemlje.
„Ovo je bila upotreba sile”, rekao je Marko Milanović, direktor Globalnog prava na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
„Ako pošaljete 150 zrakoplova u drugu državu, ako počnete bombardirati njezinu protuzračnu obranu, ako otmete njezina predsjednika, ako ubijete desetke ljudi, to je upotreba sile u smislu članka 2., stavka 4.”
Postoje, doduše, iznimke, a najznačajnija je odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a za poduzimanje vojne akcije protiv druge zemlje. Međutim, to odobrenje nije zatraženo prije Madurova uhićenja.
Druga iznimka je samoobrana, iako, s obzirom na (pre)veliku vojnu snagu SAD-a u odnosu na Venezuelu, nije jasno kako bi se ovaj argument održao valjanim.
Čak ni označavanje fentanila kao oružja za masovno uništenje, nazivanje Madura narkoteroristom i optužba protiv njega za zavjeru protiv SAD-a vjerojatno neće biti prihvaćeni prema bilo kojem međunarodnom standardu kao opravdanje za samoobranu.
„Samoobrana zahtijeva postojanje oružanog napada”, rekao je Milanović za DW. „Samo dopuštanje izvoza droge iz jedne zemlje u drugu nije oružani napad i nikada se nije tretiralo kao oružani napad.”
Madurovo uhićenje vjerojatno „zaobišlo” američke zakone
Korištenje američke vojske za napad na stranu zemlju, kako je priznala Wiles u svom intervjuu za Vanity Fair, također bi zahtijevalo odobrenje Kongresa.
To odobrenje, međutim, nije bilo osigurano, a ni zatraženo.
Na konferenciji za novinare Donalda Trumpa, američki državni tajnik Marco Rubio je, čini se, predstavio ovu operaciju kao provedbu zakona, a ne kao objavu rata, rekavši: „... u svojoj srži, ovo je bilo uhićenje dvoje optuženih bjegunaca američkog pravosuđa, a Ministarstvo rata podržalo je Ministarstvo pravosuđa u tom poslu.”
Jeremy Paul, stručnjak za ustavno pravo na Sveučilištu Northeastern u SAD-u, rekao je da je Rubiov argument „uvjerljiv”, ali da su naknadne izjave predsjednika o tome kako SAD planiraju „upravljati” Venezuelom i njezinim naftnim poljima „potpuno potkopale” tu logiku, rekao je on.
„Uhitili smo ga, sada je u pritvoru, sudit će mu se u New Yorku. To bi trebao biti kraj, zar ne? Ne bi trebalo biti nikakvog daljnjeg razloga da se išta ubuduće događa”, rekao je Paul za DW. I dodao:
„Sve što je predsjednik Trump rekao o naftnim poljima, o vođenju zemlje, o suradnji s raznim venezuelskim dužnosnicima... Sve to potpuno potkopava obrazloženje koje je iznio državni tajnik Rubio. To je potpuno nedosljedno.”
Poput drugih pravnih i političkih promatrača koji su komentirali situaciju nakon Madurova prebacivanja u SAD, Paul je naglasio nelegitimnost bivšeg venezuelskog predsjednika, ali je zabrinut zbog procesa tijekom njegova uhićenja.
„Neuspjeh sadašnje administracije da slijedi domaće zakone, konzultirajući se s Kongresom, ili međunarodno pravo je zabrinjavajući i nadam se da će prevladati razum”, rekao je Paul.
Presedan koji se pripremao 36 godina
Madurovo uhićenje dogodilo se točno 36 godina nakon što je SAD pod predsjednikom Georgeom H. W. Bushom svrgnuo panamskog diktatora Manuela Noriegu i prebacio ga na Floridu kako bi se suočio s optužbama za reketarenje, krijumčarenje droge i pranje novca.
Taj povijesni trenutak je paralela sa situacijom u Venezueli, koja se dogodila nakon spornih izbora. Bushova operacija također je bila osuđena zbog kršenja međunarodnog prava i neuspjeha u dobivanju odobrenja Kongresa.
Čini se vjerojatnim da će ključni američki zakon ponovno dopustiti suđenje stranom vođi na američkom tlu. Naime, „doktrina Ker-Frisbie” dugogodišnje je, iako kontroverzno, pravno načelo koje omogućuje da se neki optuženik procesuira u okviru američkog pravnog sustava, i to bez obzira na način na koji je uhićen.
„U konačnici, Maduro će imati odvjetnike, tako da je to nešto što je neupitno, imat će odvjetnika cijelo vrijeme”, napomenuo je Paul. „I na koncu će se na to pravno pitanje, ako bude osuđen, vjerojatno uložiti žalba, sve do Vrhovnog suda”, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....