Novi mađarski premijer Peter Magyar i vlada njegove stranke Tisza napreduju velikom brzinom kada je u pitanju preobrazba društva. U vanjskopolitičkom smislu, Magyar je u prvim tjednima svog mandata pokrenuo obećani povratak u Europu. Ukinuo je blokade EU-a i potaknuo dijalog s Ukrajinom, koju je njegov prethodnik Viktor Orban proglasio „carstvom zla". U unutarnjoj politici parlament je usvojio mjere poput smanjenja plaća zastupnicima i ministrima te ograničio trajanje mandata predsjednika vlade na najviše dva mandata, piše Deutsche Welle.
U tome je bilo mnogo anti-Orbanove simbolike. Sada se Magyar, međutim, prihvaća suštine Orbanova režima. Autokrat Viktor Orban zapravo je planirao unaprijed za desetljeća: u slučaju izbornog poraza, teško zamjenjivi dužnosnici trebali su sabotirati rad novih vlada. A imovina od milijardi eura odložena na stranu trebala je i dalje financirati Orbanovu mrežu. Zahvaljujući udobnoj dvotrećinskoj većini u parlamentu, Tiszina vlada sada može rasformirati te strukture.
„Mafijaškim sustavom" nazvao ga je Magyar u ponedjeljak (22. 6. 2026.) u govoru u parlamentu. Obećao je da će ga radikalno ukloniti – i to putem takozvane „Operacije čistilište", imena koje se vjerojatno oslanja na Magyarovu sklonost prema vjerskim i povijesnim simbolima.
Opsežne istrage trebaju razotkriti kako su se Orbanova obitelj, prijatelji, oligarsi i visoki stranački dužnosnici obogatili te na kraju utjecati na to da se vrati nezakonito stečena imovina. Država, pravosuđe i mediji trebaju biti preustrojeni tako da povratak orbanovskim prilikama – to jest političkom nadzoru državnih institucija – više ne bude moguć. „Orban je htio vezati ruke svim budućim vladama i to njih deset, a sada Magyarova vlada uništava taj plan", komentirao je portal 444 taj naum.
Već usvojen prvi zakonodavni paket
Već u utorak (23. 6. 2026.) parlament je usvojio prvi veći zakonodavni paket Operacije čistilište. Radi se u biti o antikorupcijskim mjerama koje su važne kako bi Mađarska dobila isplatu zamrznutih sredstava EU-a u iznosu od oko 17 milijardi eura. Za velik dio, oko 10,4 milijarde eura, rok istječe u kolovozu.
Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na ukidanje „Zaklada za upravljanje javnom imovinom od općeg interesa" (KEKVA). Iza tog glomaznog naziva kriju se privatne zaklade koje upravljaju sveučilištima, kulturnim ustanovama ili kulturno-povijesnim spomenicima.
Osnovane su za vrijeme Orbana kako bi se ogromna javna imovina prenijela u privatne ruke – simbol Orbanove kleptokracije. Ukupno se radi o iznosu od pet do devet milijardi eura. Istodobno, dio tih zaklada služio je tome da se većini mađarskih sveučilišta nametne nova upravljačka struktura popunjena Orbanu odanim kadrovima. Time je ukinuta autonomija dotičnih sveučilišta.
Najpoznatiji primjer KEKVA-e jest Mathias Corvinus Collegium (MCC), najvažnija kadrovska i propagandna tvornica Orbanove stranke Fidesz. MCC je 2020. godine na inicijativu Orbanove vlade dobio na dar po deset posto državnih udjela u naftnoj kompaniji MOL i farmaceutskoj tvrtki Richter Gedeon – procijenjena vrijednost oko 1,3 milijarde eura.
Uz te zakone, parlament je proširio i ovlasti takozvane Agencije za integritet te pooštrio pravila za imovinske kartice političara i visokih dužnosnika, kao i obveze transparentnosti i odgovornosti u javnoj nabavi. Potonja je za Orbanova vladanja bila jedno od najvažnijih sredstava korupcije i osobnog bogaćenja.
Primjerice, od toga su imale koristi tvrtke Orbanova školskog prijatelja Lőrinc Meszarosa, koji je nekoć bio mali instalater grijanja i plina u rodnom selu bivšeg premijera. Meszaros je za Orbanova vladanja izrastao u milijardera i najbogatijeg Mađara. Njegov nadimak: „Orbanov novčanik".
Medijska reforma
I jedno drugo predizborno obećanje Magyara parlament je u utorak ispunio: preoblikovanje javnih medija te znatno ograničavanje političkih kampanja mržnje putem plakata i reklamnih spotova diljem zemlje, kakvi su bili uobičajeni za Orbanove vlasti.
Mađarski javni mediji bili su za Orbanove vladavine puka propagandna i dezinformacijska glasila. Unatoč zakonskoj obvezi uravnoteženosti, glasovi koji nisu bili Fideszovi u njima gotovo nikad nisu dolazili do izražaja. Dosadašnje holding-tvrtke javnih medija sada se ukidaju. Na njihovo mjesto dolaze nova tijela u kojima, uz stranke, i novinarska udruženja mogu delegirati svoje predstavnike.
Daljnji važni zakonodavni projekti i ustavna reforma također su pokrenuti ovog tjedna. Kao najvažnijim od svih zakona većina neovisnih mađarskih promatrača smatra planirano osnivanje „Ureda za povrat i zaštitu nacionalne imovine" (NVVH). Radi se o središnjem predizbornom obećanju Magyara: vratiti imovinu vrijednu milijarde koju su osobe iz Orbanova okruženja nakupile na netransparentan i često nezakonit način za njegova 16-godišnjeg vladanja te ih izvesti pred sud.
Politolog Gabor Török opisao je planirano osnivanje NVVH-a na portalu 24.hu kao „najvažniju političku mjeru" Magyarove vlade. Ona udovoljava društvenoj potrebi da „i lisice zveckaju". To, kaže Török, nije uspjelo ni jednoj vladi od promjene sustava 1989./90.
Magyarova „trilema"
O zakonodavnom projektu osnivanja NVVH-a sada treba biti provedena „javna rasprava" – praksa kakva za Orbanova vladanja nije postojala. Isto vrijedi i za planirane ustavne izmjene, uključujući razrješenje predsjednika države Tamasa Sulyoka, kojeg Peter Magyar naziva „Orbanovom marionetom", te ograničenje zastupničkog mandata na najviše tri mandata. Upravo potonje nailazi na kritike u Mađarskoj, prenosi Deutsche Welle.
Stručnjakinja za vanjsku politiku Zsuzsanna Szelenyi, suputnica Orbana u tadašnjem još liberalnom Fideszu početkom 1990-ih, piše o tome na portalu Social Europe: Magyarova vlada mora se sada kretati kroz „postiliberalnu trilemu – brzo ukidanje štete iliberalne vladavine, sprječavanje ponovnog uspona populizma i strogo poštivanje ustavnih normi". Presudna za ponovnu demokratizaciju Mađarske, navodi Szelenyi, sada je „ravnoteža između brzine, učinkovitosti i vladavine prava".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....