Europska komisija najavljuje novi set regulativa kojima će se uskladiti pravila za doniranje, pohranjivanje i korištenje majčinog mlijeka. Iako na prvi pogled možda djeluje kao da briselski birokrati "guraju nos tamo gdje mu nije mjesto", riječ je o inicijativi koju većina struke pozdravlja i željno iščekuje.
O čemu se tu točno radi?
U zdravstvenoj zajednici postoji konsenzus oko toga da je majčino mlijeko optimalna hrana za svako novorođenče, a većina institucija preporučuje ga kao glavni izvor hrane za svu djecu tijekom prvih šest mjeseci njihova života. Među brojnim prednostima majčinoga mlijeka najčešće se ističe uloga koju antitijela imaju u izgradnji imunološkog sustava beba tijekom njihovih prvih mjeseci života. Upravo zato, majčino mlijeko igra ključnu ulogu u borbi za život prijevremeno rođene djece, kao i one koja su rođena s narušenim imunološkim sustavom. No, što onda kada te bebe nemaju pristup majčinom mlijeku? Rodilje koje proizvode više mlijeka nego što je njihovim bebama potrebno imaju mogućnost svoje mlijeko donirati u za to specijalizirane banke koje ga, potom, pohranjuju i obrađuju prema određenim zdravstvenim kriterijima i standardima.
Diljem Europe trenutno su dostupne 282 banke humanog mlijeka. Međutim, prikupljanje, obrada, skladištenje i uvjeti korištenja drugačije se reguliraju u svakoj državi članici. U Francuskoj se, primjerice, humano mlijeko smatra zdravstvenim proizvodom, Njemačka ga vodi kao prehrambeni, dok ga Rumunjska, pak, uopće ne regulira. Također, odredbe koje se odnose na regulaciju humanog mlijeka u Francuskoj se donose na nacionalnoj razini, a belgijske ga vlasti uređuju na regionalnoj.
Jedan od vodećih problema kojima Komisija novim paketom zakona želi stati na kraj jest i činjenica da je donirano humano mlijeko nejednako raspoređeno po Europskoj uniji. Za razliku od Francuske, u kojoj je više od 30 registriranih banaka humanog mlijeka, susjedna Belgija ima ih 4, dok ih Rumunjska i Hrvatska imaju po jednu. Usklađenim standardima na razini cijele EU pojednostavila bi se prekogranična razmjena humanoga mlijeka, čime bi se potrebitim bebama diljem Unije olakšao pristup majčinom mlijeku.
Zakonskim bi se paketom definirali i kriteriji selekcije donatorica, iste bi se testirale na bakterije, specificirali bi se higijenski standardi za prikupljanje mlijeka, kao i standardi za transport i daljnju obradu doniranog uzorka.
Jedna od burnijih rasprava, oko koje se na razini EU još uvijek ne nazire konsenzus, odvija se oko pitanja treba li donaciju majčinoga mlijeka majkama i platiti. Većina članica EU majkama ne nudi nikakvu kompenzaciju, no Šveđanke po litri doniranog mlijeka mogu zaraditi oko 23 eura. Europska komisija, u tom je kontekstu, najavila izradu smjernica, ali će odluku o kompenzaciji donatorima prepustiti državama članicama.