U Maliju je subota započela krvoprolićem koje je, kao nikad do sada, pogodilo vladajuću vojnu huntu, razotkrivajući sve pukotine u njihovom krhkom sigurnosnom sustavu.
U koordiniranom samoubilačkom napadu kamionom bombom na njegovu rezidenciju u Katiju, strateški važnoj vojnoj bazi nadomak glavnog grada Bamaka, ubijen je ministar obrane Sadio Camara.
Atentat, za koji je odgovornost preuzela džihadistička skupina JNIM povezana s al-Qaedom, nije samo gubitak ključne figure režima, već i dokaz da Moskva ne može ispuniti obećanje o apsolutnoj sigurnosti koje su čelnicima hunte dali nakon što su tu ulogu preuzeli od Francuza.
Brojni napadi u Maliju, odgovornost preuzeli militanti povezani s Al Kaidom
Dok je državna televizija u satima nakon napada grozničavo pokušavala smiriti javnost tvrdeći da je situacija ‘potpuno pod kontrolom‘, prizori s terena demantirali su službenu propagandu.
Rezidencija ministra obrane sravnjena je sa zemljom, u eksploziji je uništena i obližnja džamija s vjernicima, a potvrđeno je da je uz ministra stradalo i nekoliko članova njegove obitelji. Činjenica da je vođa hunte, general Assimi Goïta, morao biti hitno evakuiran na tajnu lokaciju, sugerira da su napadači bili zastrašujuće blizu samom vrhu države.
Ruski helikopter u plamenu i poniženje u Kidalu
Gotovo istovremeno s udarom na prijestolnicu, na dalekom sjeveru zemlje ruski ‘Africa Corps‘ (rebrendirani nasljednici Wagnera) pretrpjeli su dvostruki poraz. Potvrđeno je rušenje modernog ruskog jurišnog helikoptera Mi-8AMTSh kod Gaoa. Iako je hunta isprva pokušala letjelicu pripisati malijskom ratnom zrakoplovstvu, utjecajni ruski vojni blogeri i kanali poput Fighterbombera potvrdili su da se radi o ruskom stroju koji je činio okosnicu njihovih operacija u Sahelu.
No, još teži udarac ugledu Moskve zadao je gubitak strateškog grada Kidala. Nakon dva dana iscrpljujućih i krvavih borbi, separatistička Fronta za oslobođenje Azawada (FLA) objavila je da su ruski plaćenici bili prisiljeni potpisati ponižavajući dogovor o sigurnom povlačenju kako bi izbjegli potpuno uništenje.
Putinova propala afrička avantura
Kidal, koji je hunta uz veliku pompu i rusku pomoć zauzela krajem 2023. godine proglasivši to ‘povijesnom pobjedom‘, sada je ponovno pod kontrolom separatista. Ovaj gubitak jasno pokazuje limite ruske taktike - plaćenici su možda učinkoviti u brutalnim prepadima, ali su nesposobni održati trajan mir na neprijateljskom teritoriju.
Put prema ponoru: Od razlaza s Parizom do saveza s Moskvom
Da bismo razumjeli kako je uopće do ovoga došlo i koja je uloga Rusije u Maliju, potrebno je sagledati niz političkih potresa koji su Mali u svega par godina gurnuli u naručje Kremlja.
Sve je počelo u kolovozu 2020. godine prvim vojnim udarom, no ključni preokret dogodio se u svibnju 2021. kada je pukovnik Assimi Goïta izveo ‘puč unutar puča‘ i preuzeo apsolutnu vlast.
Nova vojna garnitura vješto je iskoristila nagomilano nezadovoljstvo naroda zbog neuspjeha francuske vojske u borbi protiv terorizma, kanalizirajući bijes javnosti u snažan anti-francuski sentiment koji je postao temelj njihove vladavine.
Diplomatski sukob s bivšim kolonijalnim gospodarstvom postao je nepremostiv početkom 2022. godine, što je dovelo do protjerivanja francuskog veleposlanika i konačne odluke predsjednika Emmanuela Macrona o povlačenju trupa.
Odlazak operacije Barkhane u kolovozu te godine označio je kraj devetogodišnje francuske prisutnosti, ostavljajući iza sebe golemi sigurnosni vakuum koji su plaćenici iz ruske grupe Wagner počeli popunjavati i prije nego što su zadnji zapadni vojnici napustili zemlju.
Za huntu je ruska ponuda bila neodoljiva jer je Moskva isporučivala helikoptere, zrakoplove i borce bez ikakvih uvjeta o poštivanju ljudskih prava ili demokratskim reformama, kupujući pritom naklonost naroda i humanitarnom pomoći u hrani.
Gorki plodovi ‘strateškog partnerstva‘
Danas se to partnerstvo s Rusijom obija o glavu stanovnicima Malija na najokrutniji mogući način. Dok je Francuska pružala široku obavještajnu mrežu i zračnu potporu koja je gušila veće operacije militanata, ruski angažman pokazao se fokusiranim prvenstveno na zaštitu hunte i osiguravanje rudnika zlata.
Sigurnosni vakuum koji je nastao odlaskom zapadnih snaga džihadisti i separatisti iskoristili su za dosad neviđenu reorganizaciju, pretvorivši sjever zemlje u zonu stalnog kaosa.
Koordinirani napadi koji su u subotu istovremeno pogodili Bamako, Kati, Gao, Kidal, Sevare i Mopti dokazuju da obavještajna mreža koju su Rusi trebali izgraditi praktički ne postoji.
Smrt ministra Camare i gubitak strateških gradova na sjeveru nisu samo vojni porazi; to su potvrde da je zamjena Pariza Moskvom bila povijesna pogreška koja je zemlju gurnula u stanje trajne nesigurnosti.
Rusija je u Maliju tražila geopolitičku pobjedu protiv Zapada, a dobila je prizore srušenih letjelica i režima koji se skriva po bunkerima dok mu vojnici i ministri stradavaju na kućnom pragu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....