Predsjednik Grčke Republike Prokópis Pavlópoulos (65) prihvatio je ostavku vlade koju mu je, poslije televizijskog obraćanja naciji, podnio dotadašnji premijer Aléxis Tsípras (41), te je mandat za sastav vlade povjerio vođi desničarske stranke Nove demokracije (Néa Dimokratía) Vangélisu Meïmarákisu (61), budući da je ta stranka druga po broju zastupnika u grčkom parlamentu nakon dosad vladajuće Tsíprasove Koalicije radikalne ljevice (Sýrize). Meïmarákis, Atenjanin porijeklom s Krete, preuzeo je vodstvo te stranke pošto je dotadašnji vođa, bivši premijer Andónis Samarás, odstupio poslije referenduma 5 srpnja, na kojemu se većina Grka opredijelila protiv sporazuma sa Eurogrupom.
Najlošija opcija
Meïmarákis je novinarima izrazio optimizam, tvrdeći da će pokušati koalirati baš sa Sýrizom, te da “ne isključuje mogućnost da sljedećom vladom predsjeda neki drugi među Sýrizinim prvacima”, eventualno dosadašnji vicepremijer Yánnis Dragasákis, pošto je “Tsípras utekao”. Meïmarákis tvrdi da su izbori zadnja i najlošija opcija.
Njegovi planovi nisu realni. Ne treba zaboraviti ni to da je grčki enormni dug nastao baš dok je na vlasti bila njegova stranka, koja je uza sve krivotvorila statistiku i zaključne račune, dovodeći Bruxelles i Frankfurt u zabludu glede zbiljske izloženosti grčkoga javnog duga.
Prva žena?
Meïmarákis ima tri dana za eventualno sastavljanje vlade. Predsjednik Republike je, naime, dužan ponuditi mandate vođama preostalih dviju najjačih parlamentarnih stranaka, ali ako ni jedan ni drugi u tri dana ne sastave vladu, Predsjednik raspušta parlament i raspisuje izbore. To bi se, dakle, imalo dogoditi za šest dana.
Ako se Parlament raspušta manje od godine dana po njegovu izboru, onda privremenu vladu do formiranja novog Parlamenta sastavlja predsjednik Vrhovnog suda. To je sada Vassilikí Thánou-Hristofílou (65), koja će tako vjerojatno biti prva žena na čelu grčke vlade u povijesti grčke države. Sljedeća stranka po redu bila je sve do petka ekstremno desničarska, zapravo fašistička Pučka udruga Zlatna zora (Laïkós Sýndesmos - Hrysí Avgí) - ali su radikalne desničare “preskočili” još radikalniji među radikalnim ljevičarima. Sýrizini disidenti su naime, nekoliko sati nakon Tsíprasove ostavke, i formalno objavili ono što su prethodno danima prijeteći najavljivali, ubrzavajući Tsíprasov potez: da osnivaju novu, posebnu stranku.
Vrlo optimistični
Zove se Pučko jedinstvo (Laïkí Enotíta), vodit će je bivši ministar energetike ekskomunist Panagiótis Lafazánis (63), ali u nju neće ući, kako sada stvari stoje, bivši ministar financija Yánis Varoufákis (54). “Naravno da će nama dati treći mandat”, smatra Lafazánis, koji je, kako javlja portal dnevnika “To Víma”, najavio da će iskušati sve mogućnosti koaliranja s onima koji su se izjasnili protiv sporazuma s Eurogrupom. On iskazuje optimizam i glede vjerojatnih izbora, podsjećajući da je 62 posto glasača na referendumu bilo protiv sporazuma. Lafazánis se zauzima za “kontrolirani izlazak iz zone eura”, uvjeravajući i Grke i svijet da “ne vlada pakao izvan eura”.
Male šanse
Prema tome, njihova ekonomska platforma je povratak na nacionalnu valutu, tzv. “Grexit”, a to - po Lisabonskom sporazumu - nije moguće bez izlaska iz EU. Male su šanse da bilo Meïmarákis, bilo Lafazánis sastave novu parlamentarnu većinu, pa Pavlópoulosu ne preostaje ino nego raspisivanje izbora, a njihov datum bi imao biti 20. rujna.