SVEČANOST U OSLU

Nobelovu nagradu za mir umjesto Marije Corine Machado primila njezina kćer: ‘Sloboda se osvaja svaki dan‘

Maria Corina Machado nije uspjela stići u norvešku prijestolnicu na vrijeme za ceremoniju

Ana Corina Sosa

 Odd Andersen/Afp
Maria Corina Machado nije uspjela stići u norvešku prijestolnicu na vrijeme za ceremoniju

Demokracije moraju biti spremne boriti se za slobodu kako bi opstale, rekla je u srijedu dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado u govoru koji je pročitala njezina kći na ceremoniji na koju Machado nije uspjela doći.

Venezuelska oporbena čelnica rekla je da nagrada nosi duboko značenje, ne samo za njezinu zemlju već i za cijeli svijet.

"Podsjeća svijet da je demokracija ključna za mir", rekla je Machado preko svoje kćeri Ane Corine Sose. "Najvažnija lekcija koju Venezuelci mogu podijeliti sa svijetom je lekcija stečena na dugom i teškom putu: ako želimo demokraciju, moramo biti spremni boriti se za slobodu", poručuje laureatkinja.

Nije uspjela stići u Oslo na vrijeme

Maria Corina Machado, 58-godišnja inženjerka, trebala je primiti nagradu u gradskoj vijećnici Osla u prisutnosti kralja Haralda, prkoseći desetljetnoj zabrani putovanja koju su nametnule vlasti u njezinoj domovini i nakon skrivanja više od godinu dana.

Ali nije uspjela stići u norvešku prijestolnicu na vrijeme za ceremoniju.

"Bit ću u Oslu, upravo sam na putu za Oslo", rekla je Machado predsjedniku Nobelova odbora Joergenu Watneu Frydnesu u audiosnimci koju je objavio Norveški Nobelov institut.

"Ne znamo točno kada će sletjeti, ali nekad tijekom noći", rekao je Reutersu ravnatelj instituta Kristian Berg Harpviken.

Borba za slobodu ne poznaje granice

"Sloboda se osvaja svaki dan sve dok smo spremni boriti se za nju. To je razlog zašto cilj za Venezuelu prelazi naše granice", poručila je u transkriptu svojeg pripremljenog govora.

"Narod koji odabere biti slobodan ne oslobađa samo sebe, već doprinosi cijelom čovječanstvu", dodaje.

Venezuelska dobitnica Nobelove nagrade za mir Machado neće doći u Oslo

Machado je prošle godine zabranjeno kandidiranje na predsjedničkim izborima unatoč tome što je uvjerljivo pobijedila na predizborima oporbe. Počela se skrivati u kolovozu 2024. nakon što su vlasti počele uhićivati oporbene ličnosti nakon spornih izbora.

Izborno povjerenstvo i Vrhovni sud proglasili su predsjednika Nicolása Madura pobjednikom, ali međunarodni promatrači i oporba tvrde da je njihov kandidat uvjerljivo pobijedio, a oporba je objavila rezultate zapisnika s biračkih mjesta kao dokaz svoje pobjede.

‘Krhkost‘ demokratskih institucija

Machado je u svom govoru poručila da Venezuelci nisu na vrijeme shvatili da njihova zemlja klizi u, kako opisuje, diktaturu.

"Kad smo shvatili koliko su naše institucije postale krhke, već je bilo prekasno", rekla je Machado.

Govoreći o pokojnom predsjedniku Hugu Chávezu, koji je izabran 1999. i bio na vlasti do svoje smrti 2013., rekla je: "Kada je za predsjednika izabran vođa vojnog udara protiv demokracije, mnogi su mislili da karizma može zamijeniti vladavinu prava".

"Režim je od 1999. bio posvećen demontiranju naše demokracije", uvjerena je Machado.

Predsjednik Nicolás Maduro, na vlasti od 2013., tvrdi da ga američki predsjednik Donald Trump pokušava svrgnuti kako bi dobio pristup ogromnim venezuelskim rezervama nafte te da će se građani i oružane snage Venezuele oduprijeti svakom takvom pokušaju.

Oružane snage Venezuele planiraju organizirati otpor gerilskog stila ili posijati kaos u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, prema upućenim izvorima i dokumentima s planovima koje je vidio Reuters.

Nobela posvetila Trumpu

Kada je Machado u listopadu osvojila Nobelovu nagradu za mir, dijelom ju je posvetila Trumpu, koji je i sam rekao da zaslužuje tu čast.

Povezala se s jastrebovima bliskima Trumpu koji tvrde da je Maduro povezan s kriminalnim bandama koje predstavljaju izravnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, unatoč sumnjama koje je izrazila američka obavještajna zajednica.

Trumpova administracija naredila je proteklih mjeseci više od 20 napada na brodove koji su navodno prevozili drogu u Karibima i uz pacifičku obalu Latinske Amerike.

Skupine za ljudska prava, neki demokrati i nekoliko latinoameričkih zemalja osudile su američke napade kao nezakonita izvansudska pogubljenja civila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. prosinac 2025 14:50