"Jesi li i ti provela noć u dopisivanju sa simpatijom? I ja, curo, i ja. E, pa sad ćemo to lijepo popraviti da izgleda kao da nismo bile budne cijelu noć", govori Piper Rockelle pa kameri približi šarenu kutiju.
U sljedećem kadru bit će jasno na što je mislila kad je rekla "popravak" – riječ je o specijalnoj maski za podočnjake s dodatkom morskog kolagena, bez kojeg nije moguće dobro izgledati.
"Dugo je koristim i primijetila sam da mi smanjuje bore", govori ova influencerica.
Problem?
Možda činjenica da u vrijeme snimanja ovog videa Piper Rockelle ima 17 godina; bore ne bi trebala očekivati valjda još naredno desetljeće, a za morski kolagen znanstveno još nije dokazano da ima ikakav pozitivan učinak na kožu - dapače, raspravlja se o tome treba li ga posebno regulirati zbog činjenice da u sebi može nositi opasne količine olova i žive.
Piper zna što drugi ne znaju
Piper se time ne opterećuje.
Danas 18-godišnja influencerica s više od 35 milijuna pratitelja na društvenim mrežama mamac je za sve jače brendove jer se u svojim videima ponajviše obraća djevojčicama i dječacima (tako joj doslovno piše na YouTube kanalu), kojima kroz videosadržaj potom "prodaje" kozmetiku, dodatke prehrani, pa čak i tablete za mršavljenje koje uopće nisu namijenjene toj dobnoj skupini.
Ipak, Rockelle i marketinška industrija znaju ono što drugi još nisu osvijestili: da su upravo djeca najveći generator potrošnje te da danas, više nego ikad, imaju vrlo jednostavan pristup novčanicama i kreditnim karticama svojih roditelja neopisivom "moći moljakanja".
Prema analizi njujorške PR tvrtke DKC, pretpostavka je da s čak 42 posto potrošnje svih američkih kućanstava upravljaju njihova djeca u dobi između osam i 14 godina te da takozvana alfa generacija izravno troši oko 101 milijardu dolara godišnje.
Nije stoga ni čudno da većina marketinških agencija u svojim obraćanjima cilja upravo tinejdžere i pretinejdžere, koji sate i sate dnevno provode na svojim mobitelima i na društvenim mrežama, a identična stvar događa se i u Europi, čiji adolescenti nisu izuzeti od radikalnog marketinga na društvenim mrežama, ponajviše TikToku.
Nema oznake o promotivnom materijalu
Nedavno istraživanje koje je napravila europska udruga za zaštitu potrošača BEUC pokazalo je, na primjeru više od 600 videa iz segmenta brze mode i hrane, da u njih 67 posto nedostaje oznaka kako je zapravo riječ o promotivnom materijalu, dok se u prvi plan guraju savršeno ispeglane djevojke koje promoviraju kineske platforme, glumeći da je riječ o njihovu osobnom iskustvu i praveći se da za to nisu plaćene.
Kako je za consumerscheckbook.com izjavila Bonnie Patten, osnivačica neprofitne grupe "Istina u oglašavanju" TINA, postoje kompanije koje se drže pravila te paze da djeca budu zaštićena od oglašavanja, no i dalje je jako velik broj onih koji namjerno ciljaju baš najmlađe dobne skupine i time izravno utječu na ponašanje djece.
Jedan od popularnijih načina u SAD-u su "advergames", videoigre osmišljene upravo kako bi tijekom igre reklamirale proizvode raznih kompanija ubacivanjem logotipa, marketinških poruka, licenciranih animiranih i drugih likova, maskota i sličnog sadržaja.
Neki od primjera, navodi se, McDonald’sove su avanture ili Doritos VR bitke, putem kojih kompanije ne samo da prodaju proizvode nego i prikupljaju podatke o svojoj publici, što im pruža odličan način da upravljaju ponašanjem i željama najmlađih.
Prema pisanju britanskog Guardiana, sličnih se primjera može pronaći na platformi za videoigre Roblox, koja je u igre inkorporirala interaktivni marketing.
Čak 77 mil. igrača dnevno
U igrici Chipotle Burrito Builder igrač tako nosi uniformu tog popularnog restorana i priprema burritose za virtualne kupce koristeći nadjeve sa stvarnog menija, a kad je igra inicijalno puštena u promet 2022. godine, prvih sto tisuća igrača moglo je zaraditi "burrito valutu" te je poslije trošiti u stvarnim restoranima Chipotle.
Sličnu je igricu - ali s vožnjom automobila - poslije izbacio i Hyundai, a Samsung je pak omogućio testiranje najnovijeg mobitela.
S početkom 2024. godine Roblox je svakodnevno imao 77 milijuna igrača, od čega je 58 posto njih bilo u dobi od 16 godina i manje, a kako je osnovna namjena platforme bila svakome s minimalnim iskustvom omogućiti da kreira vlastitu videoigru, ovo su objeručke iskoristile velike korporacije i njihovi oglašivački timovi kako bi putem platforme zapravo prodavali svoje proizvode upakirane u videoigre.
Sljedeća važna karika u lancu su dječji influenceri poput Piper Rockelle, koje međunarodne kompanije opskrbljuju proizvodima neprimjerenima za djecu, a poslije se ne odazivaju na prozivke, negirajući da imaju utjecaja na sadržaj koji influenceri kreiraju na mrežama.
Istovremeno i Europa i Sjedinjene Američke Države imaju propise koji ograničavaju ciljanje djece putem oglašavanja, no problem je uglavnom što društvene mreže vrlo uspješno zaobilaze ova pravila te što je navala takvog sadržaja toliko jaka da ju je gotovo nemoguće zaustaviti.
Tužili snažne kompanije
Američka Savezna trgovinska komisija (FTC) tako je posljednjih godina tužila nekoliko jakih međunarodnih kompanija zbog kršenja Uredbe o zaštiti privatnosti djece na internetu, poput recimo Disneyja, koji je u rujnu ove godine pristao platiti 10 milijuna dolara kako bi se nagodio s FTC-om zbog optužbe da je tvrtka prikupljala privatne podatke osoba mlađih od 13 godina, i to putem sadržaja na YouTube kanalu na kojemu nije bilo nikakvog posebnog upozorenja za roditelje.
Prema podacima iz DKC-ova izvješća, prosječni pripadnik alfa generacije, dakle djece rođene u razdoblju od 2010. do 2024. godine, na tjednoj bazi raspolaže sa 67 dolara vlastitog novca, što čini iznos od 3484 dolara godišnje.
Prema podacima koje su u istraživanju dali sami roditelji, većinom milenijalci, alfa generacija vlastiti novac zarađuje tako da im roditelji plaćaju za obavljanje raznih vrsta zadataka, plaćaju njihovo dobro ponašanje i dobre ocjene, ili pak putem platformi koje im omogućuju online prodaju robe, što znači da su generacija djece s najvećom količinom vlastitog novca dosad.
Istraživanje ukazuje da to može imati i brojne prednosti - recimo, rano uče donositi financijske odluke i veća je vjerojatnost da će jednog dana biti poduzetnici.
No, rano su ih dograbili i oglašivači.
Istraživanje je otkrilo i deset brendova kojima su "najzagađeniji" - to su Roblox, Nike, Amazon, Shein, Walmart, TikTok, Target, Temu, Lego i Sephora.
U ovu posljednju sve češće odlaze i curice koje tamo nabavljaju serume protiv bora i morski kolagen.
I to im objeručke financiraju upravo roditelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....