ZAGREB - ‘Još 24 sata za spas eura’ i slični bombastični naslovi vrištali su sa stranica svjetskih medija danas uoči početka najvažnijeg povijesnog summita u Bruxellesu. Doslovce se odlučivalo o sudbini eurozone, o sudbini eura kao zajedničke europske valute, o sudbini Grčke te posredno i drugih prezaduženih članica EU.
Euro je, kako se bližio trenutak dogovora, prelazio granicu od 1,43 USD. Taj se trend vidi i na današnjoj tečajnoj listi HNB-a, gdje je srednji tečaj eura 7,454 kune, dok je jučer bio 7,442. Opet je ojačao i švicarski franak, no prognoze kažu da bi, čim se eurozona dogovori, ta valuta trebala bar malo oslabjeti.
Prijedlog za dva eura
Uoči Bruxellesa nizali su se razni scenariji od kojih neki zvuče gotovo nevjerojatno, poput onoga da se euro treba rascijepiti na dva eura: jedan koji će vrijediti u siromašnim i zemljama s teškim problemima i drugi koji će koristiti bogati.
Da ideja nije potekla iz ugledne londonske banke HSBC shvatili bi je kao tlapnju očajnika. Dakle, prema tom scenariju, Grčka, Portugal, Italija, Irska i Španjolska imale bi tzv. periferni euro koji bi vrijedio 0,65 USD, dok bi ostatak eurozone, poput Njemačke, Nizozemske, Finske, Austrije... imao centralni euro, koji bi vrijedio 1,83 USD. Prema njihovoj računici, centralni euro bio bi danas tridesetak posto jači, a periferni euro bio bi 55 posto slabiji.
Na stolu je bila i opcija poreza na aktivu svih banaka eurozone odakle bi se financirale problematične članice, ponajprije Grčka, i čime bi se skupilo 10 milijardi eura. Ideja je stigla od francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozija, no žestoko joj se usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel.
Govorilo se i o kontroliranom bankrotu Grčke, u kojem bi joj se oprostilo 50 posto duga nastalog prodajom državnih obveznica. Na kraju se sve svelo na novi paket pomoći Grčkoj, u koji se uključuje i MMF, nazvan europski ‘Maršalov plan’, u spomen na istoimeni plan koji je nakon II. svjetskog rata omogućio ekonomski prosperitet Europe temeljen na američkoj pomoći.
I ovo je bankrot
Grčka je u sklopu ondašnjeg Maršalova plana primila 366 milijuna dolara, četiri puta manje nego Njemačka i šest puta manje nego Francuska. U novom planu se dospjeće dosadašnjih kredita za spas Grčke produžava sa 7,5 na minimum 15 godina, a kamata se spušta na 3,5 posto. I to je bankrot, kako na to gledaju rejting agencije, a dobra je vijest da je ideju sada prihvatila i Europska centralna banka.