Kremlj je ponižen, goriva fali diljem zemlje, Ukrajinci vode Ruse ka točki kulminacije: ‘Tada je moguć preokret‘

Rusko ministarstvo obrane u ponedjeljak ujutro objavilo je da su se pod udarom njihovih snaga našla “vojna uzletišta u [ukrajinskim] oblastima Dnjipropetrovsk, Poltava, Čerkasi, Černigov i Kijev”. Napadi su odmazda ruskih oružanih snaga “zbog terorističkih napada režima u Kijevu na civilnu infrastrukturu u Rusiji”. Bio je to, tumače Rusi, “masivan napad u kojem je korišteno dalekometno precizno navođeno oružje s kopna, iz zraka i s mora, uključujući i bespilotne letjelice”.

Ukrajina objavljuje da su u napadu pogođene stambene i druge, komercijalne zgrade. Reuters prenosi da su “ruski projektili i dronovi pogodili Kijev rano u ponedjeljak, ubili najmanje 11 ljudi i teško oštetili stambene zgrade”. Zračne snage Ukrajine priopćile su da je Rusija u napadu iskoristila 68 projektila, uključujući 23 balistička i šest super- i hipersoničnih projektila, kao i 351 bespilotnu letjelicu. Ukrajinske snage tvrde da su oborile ili neutralizirale 37 projektila i 326 bespilotnih letjelica, ali nijedan balistički projektil niti ijedan hipersonični projektil.

Poljska je podigla borbene zrakoplove

Agencija podsjeća da je riječ o drugom masivnom napadu nakon najsmrtonosnijeg napada na ukrajinski glavni grad ove godine, prošlog četvrtka, kad je ubijeno najmanje deset ljudi, a više od 50 ranjeno. I tada je ruska vojska izjavila da je riječ o odmazdi.

Poljska je u ponedjeljak, kao i u četvrtak, preventivno podigla borbene zrakoplove.

Ruska eskalacija napada na ukrajinski glavni grad može se, objašnjenja radi, staviti u viševektorski okvir. Napadi na energetsku infrastrukturu izazvali su nestašicu goriva u gotovo svim dijelovima velike zemlje, što je težak udarac režimu koji većinu zarade generira prodajom fosilnih goriva. Ponižavajuća za Moskvu situacija je na Krimu, poluotoku koji je Kremlj planirao pretvoriti u težišnu točku s koje će kontrolirati Crno more i širiti utjecaj prema Istočnom Mediteranu.

Novi kolosalni ukrajinski udar na Rusiju, pogođena najveća ruska rafinerija nafte!

Taj plan krahirao je već ranije jer je Ukrajina, koristeći besposadna plovila, nanijela veliku štetu ruskoj Crnomorskoj floti koja je većinu brodova izmjestila u Novorosijsk. Pokazalo se da ni osvajanje većeg dijela ukrajinske Hersonske oblasti, koja je trebala jamčiti stratešku dubinu, nije uspjelo stvoriti potrebnu sigurnost na Krimu. Ukrajinski napadi razotkrili su ranjivost kopnenog mosta od granice s Rusijom do poluotoka, koji je Moskva toliko silno željela, uvjerena da će njime opskrbljivati stanovništvo i vojne baze. Budući da Kremlj nije u stanju zaustaviti ukrajinske udare na tom području, preostala mu je samo odmazda.

Navedeno je potaknulo brojne glasove na Zapadu da počnu govoriti o prekretnici na bojištu, ali se krajem lipnja u intervjuu londonskom The Timesu oglasio zapovjednik ukrajinskih snaga, general Oleksandr Sirski. Vojnik kojeg ne prate uspjesi u ratu (dovoljno se sjetiti operacije upada u rusku Kursku oblast, koja se pokazala pogrešnom, ne donoseći ikakvu promjenu na domaćem bojištu) staloženo je rekao da je prerano govoriti o prijelomnici. Umjesto toga, ukrajinske obrambene snage nadaju se da će usmjeriti Rusiju prema “točki kulminacije” (der Kulminationspunkt), kako ju je definirao pruski general Carl von Clausewitz, teoretičar rata. Riječ je o trenutku kada neprijateljske snage dosegnu vrhunac, nakon čega slijedi neizbježno zaustavljanje i iscrpljenost. Tek tada bi mogla uslijediti prekretnica, smatra Sirski.

Vatrene kugle iznad Kijeva, stambeni blokovi u ruševinama

U taj kontekst valja staviti vijest o ulasku ruskih jedinica u grad Kostjantinivka, što je potvrda generalovih riječi, iako zasad taj proboj ne vodi nužno slomu obrane ostatka Donjecke regije. Moskva je objavila da je grad pao, što nije – zasad – točno, a napadi na Kijev trebali bi svjedočiti neuništivoj moći agresora, iako se suočava s deficitom “ljudskog materijala” (svjesno koristim ovaj pojam jer tako ruski zapovjednici pristupaju vojnicima).

Rusija je napad kalibrirala prema datumima summita NATO-a u Ankari. Poruka je prije svega upućena Trumpu i trebala bi pokazati da Moskva i dalje upravlja dinamikom sukoba krećući se prema ostvarivanju zadanog strateškog cilja, osvajanja cijelog Donbasa (Donjecke i Luhanske oblasti). Vladimir Putin i Donald Trump tijekom vikenda su telefonski razgovarali, ali kremaljskog cara zabrinjava susret američkog predsjednika s ukrajinskim, Volodimirom Zelenskim, koji bi mogao uvjeriti stanara Bijele kuće da se uspješno brani te da je primirje jedino rješenje sukoba. Trump i dalje uvjerava, prije svega sebe, da je pobijedio u ratu u Iranu i sada bi se mogao posvetiti ispunjenju predizbornog obećanja, završavanju rata u Ukrajini.

Strah zbog Trumpovog pritiska

Kremlj, svjestan trenutačnih ruskih slabosti, zabrinut je da bi se mogao naći pod Trumpovim pritiskom da pristane na zamrzavanje linije dodira kao prvog koraka primirja, na što dosad nisu pristajali jer je u rujnu 2022. godine Putin četiri oblasti, od Luhanske do Hersonske, proglasio dijelovima Rusije. U diskursu politički nesklonom Putinu, a ima ga u Moskvi, takav bi se potez proglasio porazom koji nosi pogubne posljedice po vladara u ruskom povijesnom realitetu.

Dodatni je cilj izazvati raskol među europskim saveznicima glede dogovora o nastavku vojne pomoći Ukrajini. Mihail Galuzin, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, poručio je da nova sredstva služe pretvaranju ukrajinske u “posrednu vojsku” u sukobu s Rusijom.

“U tim okolnostima europski pozivi na mir, pokriće razvoja oružja i militarizacije protiv Rusije, bezvrijedni su. Naša zemlja neće odustati od konstruktivnog i istinski smislenog dijaloga ako Europljani pokažu stvarnu i konkretnu spremnost da uzmu u obzir stav Rusije o gorućim sigurnosnim pitanjima u Europi", rekao je Galuzin. Posljednja rečenica poručuje da bi Moskva bila sklona razgovarati s Europom o sigurnosti, ali nakon što joj dozvolimo da učvrsti svoja osvajanja u Ukrajini. Takav pristup otvara sumnju u iskrenost strane, koja osvaja, kad je riječ o izgradnji nove sigurnosne arhitekture.