Ukupno 44 zemlje, među kojima Hrvatska, pozvale su Peking da dopusti pristup međunarodnih promatrača u zapadnu pokrajinu Xinjiang, zbog zabrinutosti za sveobuhvatna kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.
Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachellet trebala bi dobiti neometani pristup pokrajini, kazala je kanadska veleposlanica pri UN-u Leslie Norton na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi u utorak, govoreći u ime 44 zemlje.
"Iznimno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Autononmnoj ujgurskoj regiji Xinjiang", rekla je Norton.
Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, rekla je dodavši da je arbitrarno zatvoreno više od milijun ljudi, prema pouzdanim izvještajima.
Norton je pozvala i na poštivanje ljudskih prava u Hong Kongu i Tibetu.
Predstavnik Kine je pak na Vijeću za ljudska prava pozvao na "objektivnu istragu" o zločinima nad kanadskim domorodačkim stanovništvom, osobito nad djecom.
Stručnjaci Vijeća za ljudska prava UN-a zatražili su razjašnjenje ranije u lipnju, nakon što je otkrivena masovna grobnica u kojoj su ostaci 215 djece, na mjestu škole Kamloops za kanadske indijance, koja je djelovala od 1890. do 1978. prvo pod okriljem Katoličke Crkve, a potom vlade.
SAD, EU i druge zemlje nametnule su sankcije Kini zbog kršenja ljudskih prava u Xinjiangu. Peking je uzvratio sankcijama protiv zapadnih političara i organizacija.
Izjavu o Xinjiangu potpisale su većinom zapadne zemlje.
Pod predsjedanjem Visoke povjerenice za ljudska prava Michele Bachelet Vijeće za ljudska prava, institucija osnovana prije 15 godina, na 47. zasjedanju raspravlja o brojnim krizama, među kojima u Mjanmaru, Bjelorusiji i Nikaragvi.
Ukupno 59 zemalja pozvalo je na slobodne i pravične izbore u Nikaragvi, nakon nedavnih uhićenja opozicijskih političara.
"Nikaragvanci zaslužuju slobodne i pravične izbore kroz transparentan i kredibilan proces te mirno riješenje društveno-političke krize u zemlji", navodi se u izjavi, koju su potpisale brojne latinoameričke i europske zemlje te SAD.
"Samovoljno raspuštanje političkih stranaka i kazneni postupak protiv više predsjedničkih kandidata i neistomišljenika posebno su zabrinjavajući", navodi se u priopćenju.
"Pozivamo na njihovo puštanje", dodaje se.
Više od deset vladinih kritičara uhićeno je u proteklim tjednima, uključujući nekoliko potencijalnih kandidata opozicijskih saveza na predsjedničkim izborima koji su zakazani za 7. studenog.
Opozicija optužuje autoritarnog predsjednika Daniela Ortegu za pokušaj eliminacije mogućih rivala prije izbora.
Bivši revolucionar vladao je Nikaragvom prvo od 1979. do 1990., a potom od 2007. do danas.
Njegova je stranka 2014. ustavnom reformom ukinula ograničenje broja predsjedničkih mandata kako bi Ortega mogao ostati predsjednik.