Prema ovotjednom izvješću Ministarstva za sigurnost, u prvih šest mjeseci 2020. godine u Meksiku je ubijeno 489 žena.
Možda nam te brojke na prvi pogled izgledaju kao neka prosječna statistika za zemlju gdje je femicid – rodno zasnovano ubojstvo žena ili djevojčica – jedno od temeljnih problema. Ali brojke su zapravo zastrašujuće. Ako uzmemo za primjer proteklu godinu, 1.006 od 3.825 ubojstava klasificirano je kao feminicid. Takvi zločini počeli su se brojati od 2015. godine, a te godine ih je bilo 426.
Dakle, prema sadašnjim statistikama, ako se ovakav trend nastavi do kraja godine, statistike ubojstva žena mogle bi postići rekord. Podaci objavljeni ovoga tjedna ukazuju da su zločini poput femicida porasli za 7,7 posto u prvoj polovici 2020. Meksiko se od početka ožujka suočava zapravo s dvije epidemije - epidemijom Covida-19 te povišenom stopom femicida.
Više je nego očito da su mjere zatvaranja u zemlje s ciljem borbe protiv koronavirusa žene stavile u posebno nepovoljan položaj unutar četiri zida. Brojne nevladine organizacije i udruženja konstantno su upozoravale na sve učestalije napade i nasilje nad ženama u toj zemlji prethodnih mjeseci. Skloništa su istovremeno izvijestila o naglom porastu broja žena koje pokušavaju pobjeći od obiteljskog nasilja. Ali vlasti su zanijemile.
Prosvjed ispred Nacionalne palače koji je održan u utorak bio je samo jedan u nizu prosvjeda koji su prošlih godina zavladali zemljom tražeći od vlasti oštrije mjere za kažnjavanje zločina femicida.Okupljeni prosvjednici nosili su transparente s natpisima “Ako nema rješenja nastavljamo protest” i “Želimo pravdu”, oštro su osudili svakodnevne napade i nasilje nad ženama.
No, čini se da predsjednik ni vlada ne nude rješenje za rastući problem. Štoviše još ga više potiču. Vlada Andrésa Manuela Lópeza Obradora koja je pokrenula program štednje kao dio odgovora na pandemiju smanjila je proračun. A time smanjila se i količina novca za skloništa žena žrtava nasilja. Prema pisanju Guardiana, prošloga tjedna vlada je odobrila smanjenje proračuna za 75 posto saveznom institutu za žene, a predsjednik je predložio da se povuče državno financiranje za skloništa nevladinih organizacija. Sugerirao je da bi žene koje bježe od nasilja mogle umjesto toga dobiti novčanu isplatu.
AMLO, kako se predsjednik popularno naziva po prvim slovima imena i prezimena, je od početka svoje vladavine pokazao manjak senzibiliteta prema ženskim pitanjima. Tvrdio je da je 90 posto poziva hitnim službama zbog obiteljskog nasilja ''lažno''. Ovog mjeseca je izjavio novinarima da ''Meksikanke nikada do sada nisu imale ovakvu zaštitu''. No, zaštita je zapravo minimalna. Meksiko je zemlja Latinske Amerike s najvećim brojem ubojstava žena. Na početku pandemije, u ožujku, pozivi u hitnim službama digli su se na rekorde razine. Pozivi žena za druge linije za pomoć kojim upravlja vlada u Mexico Cityju također su se povećali, navodi meksički medij Animal Politico.
Nacionalna mreža skloništa za žene rekla je da je primila 80 posto više poziva od početka pandemije, a broj žena i djece koja su zaprimljena u 69 skloništa diljem zemlje je porastao za 50 posto.
U ranim danima pandemije vlada je bila ismijavana zbog istupa u javnosti u kojima su ohrabrivali obitelji da ''broje do 10'' kako bi se riješili napetosti u obitelji tijekom lockdowna. Aktivisti su istaknuli da je obiteljsko nasilje ozbiljniji problem od onoga da članovi obitelji samo ''idu jedni drugima na živce''.
Aktivisti upozoravaju da su predsjednikove izjave opasne, te da je najveći problem u Meksiku sumnja da nasilje nad ženama uopće postoji.Kada su se milijuni Meksikanaca pridružili nacionalnom prosvjedu žena protiv rodno uvjetovanog nasilja 8.ožujka (na Dan žena), AMLO je izjavio da su organizatori prosvjeda dio desničarske zavjere protiv njega. Dan nakon masovnog prosvjeda, simboličnog imena ''Dan bez nas'', koji je paralizirao zemlju AMLO je inzistirao da neće uvesti novu strategiju koja bi doprinijela smanjenju femicida.
- Ne, naprotiv, pojačat ćemo istu strategiju sagledavanja uzroka nasilja – izjavio je tada. Dalje je nabrojao litaniju mogućih rješenja, uključujući pronalaženje načina za život u boljem društvu…s jačim vrijednostima.
Nije upotrijebio riječ "femicid" niti spomenuo rodna pitanja ili posebna pitanja vezana za sigurnost žena.
Unatoč povijesnom prosvjedu u travnju je ubijeno više žena nego ijedan mjesec od kada se vode statistike. Jedan od najgorih slučajeva bio je zasigurno ubojstvo Diane Raygoza Montes, 21-godišnje studentice prava, koja je pronađena ubijena u svom domu krajem svibnja, a prema podacima policije, ubodna je 39 puta. Početkom srpnja pet žena - uključujući četiri djevojke - ubijeno je u svojoj kući u blizini Mexico Cityja.
S obzirom na to da stopa nasilja i dalje raste, nova generacija meksičkih feministkinja mobilizira se sa sve radikalnijim taktikama u nadi da će tako prisiliti vlasti da djeluju. Meksički feministički revolt sve je jači od prošlog ljeta kada su demonstrantice izašle na ulice u onom što su nazvale "revolución diamantina" (dijamantna revolucija).
Svaki dan pretinac pošte aktivistice Marie Salguero preplavljuju upozorenja koja govore o neprekinutoj krizi u Meksiku: „ženin leš“, „rastavljena žena“, „žena kamenovana“, „žena ubodena“. Ona svakodnevno dokumentira broj žrtava na internetskoj karti. Njeno istraživanje pokazuje da se stvari svakodnevno pogoršavaju te se dnevno ubije 10 ili 11 žena u odnosu na 2016. godinu kada je pokrenula projekt mapiranja. One su sve brutalno ubijene, često silovane, udavljene i unakažene.
Kada je AMLO izabran 2018. godine za predsjednika mnogi su se nadali da će usporiti val ubojstava nad ženama. No, mnogi se sad osjećaju iznevjereno.
- Osjećam se izdano, jer sam bila jedna od onih koji su glasali za njega i vjerovala da su stvari mogle biti drugačije – sada vidim da tome nije tako – rekla je Salguero jednom prilikom.
Iako je predsjednikov kabinet rodno uravnotežen, analitičari kažu da ženska pitanja nisu na prvom mjestu njegove administracije.
Predsjednik je nasilje koje trpe žene pripisao gubitku ''vrijednosti''. Često govori o moralu i navodi na da je meksički obiteljski život skladan sa ženama koje igraju ulogu njegovateljice.Predsjednik je stavio obitelj u središte svog odgovora na koronavirus. Ali, samo kako bi ju koristio kao mrežu socijalne sigurnosti jer promiče fiskalnu štednju.
A okretanjem prema obiteljskim vrijednostima vlada maskira svoj neuspjeh u rješavanju temeljnog problema - brutalnih ubojstava žena.