PROMJENA ZAKONA

Meloni je zvijezda europske politike, ali kod kuće je nanjušila probleme. Sada je došla na zanimljivu ideju

The Financial Times tada je napisao da FdI želi prijeći na sustav proporcionalne zastupljenosti uz "većinski bonus" koji se dodjeljuje pobjedničkoj koaliciji

Giorgia Meloni

 Andreas Solaro/Afp
The Financial Times tada je napisao da FdI želi prijeći na sustav proporcionalne zastupljenosti uz "većinski bonus" koji se dodjeljuje pobjedničkoj koaliciji

Talijanska premijerka Giorgia Meloni iznenadila je sve - na premijerskom položaju u petak je bila 1343 dana, samo je pokojni Silvio Berlusconi opstao dulje u kontinuitetu, 1412 dana, od 11. lipnja 2001. do 23. travnja 2005. Ali, pred njom je još svakako nekoliko mjeseci mandata pa će ga preteći.

Ostat će zapamćena njezina izjava pri obilježavanju 1000 dana na čelu vlade, rekla je kako nije očekivala da će baš svaki dan skakati iz aviona padobranom.

Kao britanskom premijeru u ostavci Keiru Starmeru, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, i njoj je problematika vanjske i sigurnosne politike bila gotovo odmor. Oštro protiv Rusije, na strani Ukrajine, protiv Trumpa i Izraela zbog napada na Iran.

Nevolje su unutarnjopolitičke, u tročlanoj koaliciji stranka Forza Italia, desni centar, koju je osnovao Berlusconi a sada je vodi Antonio Tajani, kooperativna je, svjesna svoje slabe podrške. Drugi je partner Matteo Salvini, lider Lege (bivša Lega Nord koja je tražila odvajanje Padanije od Italije), desnica, koji teško podnosi poziciju deuteragonista, ali nije se uspio profilirati pokraj snažne Meloni ni na unutarnjem, ni na vanjskom planu.

image

Giorgia Meloni

Francesco Fotia/agf/sipa Press/profimedia/Francesco Fotia/agf/sipa Press/profimedia

Novi izbori moraju se održati najkasnije do kraja prosinca iduće godine, a Bloomberg je u utorak objavio da Meloni razmišlja organizirati ih već u travnju te se o tome već navodno konzultirala s predsjednikom Sergiom Mattarellom. Razloga za pomicanje izbora je više, među njima je poraz vlade na referendumu u ožujku o planu reforme pravosuđa koji se smatrao testom njezina vodstva.

Prijedlog je tražio razdvajanje karijera sudaca i javnih tužitelja, čime bi se Visoko pravosudno vijeće (CSM), koje jamči neovisnost talijanskog pravosuđa, podijelilo na dva tijela i njegovim bi se članom postajalo ždrijebom, a ne izbornim procesom. Meloni je kao cilj reforme navodila veću transparentnost, neovisnost i jasnu podjelu uloga u kaznenom postupku. Prema njezinu mišljenju, razdvajanje dviju grana vlasti nužno je kako bi se spriječio sukob interesa i pretjerana bliskost sudaca i tužitelja, što bi kazneni postupak učinilo uravnoteženijim i pravednijim. Protivnici reforme isticali su da bi stroga odvojenost karijera tužitelja i sudaca mogla zakomplicirati sustav, smanjiti učinkovitost i ugroziti ravnotežu talijanskog pravnog sustava. Oporba je tvrdila da inovacije neće riješiti probleme sporosti i nedovoljne popunjenosti pravosuđa te da će oslabiti neovisnost pravosuđa i omogućiti vladi da utječe na tužitelje u odlučivanju o kaznenim progonima. Protiv je glasalo 53,8 posto, a 46,2 posto ih je podržalo reformu.

image

Giorgia Meloni

Ludovic Marin/Afp

Istodobno je došlo do loma u Legi, napustio ju je bivši general Roberto Vannacci i pokrenuo svoju stranku Futuro Nazionale. Anketa objavljena 4. lipnja Vannacciju je davala podršku 4,5 posto dok je Lega pala na oko 7 posto s tendencijom gubitka podrške (na izborima 2022. osvojila je 8,77 posto, a Salvini se nadao ojačati stranku) jer bivši general odvlači članove, biračko tijelo. Prešlo mu je i osam zastupnika koalicije pa je postao parlamentarna stranka. Vannacci je zastupnik Lege u Europskom parlamentu, a 13. lipnja na javnom skupu nakon osnivanja stranke rekao je: "Ili ste s nama, čuvarima građanstva i suvereniteta, ili ste s (predsjednicom Europske komisije) Von der Leyen, (bivšim premijerom) Mariom Draghijem i globalizmom", pozicionirajući se tako desno od desne koalicije koju predvodi Meloni. Vannacci, ako se njegov anketni rast ne pokaže kratkotrajnom posljedicom interesa javnosti za novo, ima potencijal oduzeti strankama sadašnje koalicije važan dio biračkog tijela ako ga ne prihvate. Lega će se tomu svakako protiviti, a ni Meloni nije tomu sklona. Zasad još uvijek Salvinijeva stranka postala je tako ranjiva točka desne koalicije.

Meloni vodi stranku Fratelli d‘Italia (FdI) koja se u velikoj mjeri lišila naslijeđa postfašizma u kojem je nastala, iako i dalje izbijaju skandali u brojnim domenama. FdI je i dalje na prvom mjestu u svim anketama, može računati na 27-28 posto glasova. Prati je Demokratska stranka s oko 22 posto, a na trećem je mjestu PoKret 5 zvjezdica koji se oslobodio autokratskog stiska komičara Beppa Grilla i donošenja svih odluka internetom preko platforme Rousseau koju su kontrolirali otac i sin Casaleggio što je pod ozbiljnu sumnju stavilo navodnu "izravnu" unutarstranačku demokraciju. Sukob za vodstvo u stranci izbio je 2021. godine, a pobjedu je odnio Giuseppe Conte, sada predsjednik stranke čiji članovi i dalje glasaju o mnogim temama internetski, ali koristeći postojeće platforme. Zvjezdice mogu računati na oko 13 posto glasova i koaliraju s demokratima. Uz neke manje stranke, lijevi centar osvaja više od sadašnje desne koalicije.

image

Giorgia Meloni

Tiziana Fabi/Afp

Ideja izbora u travnju naišla je na otpor unutar koalicije, Giancarlo Giorgetti, ministar ekonomije iz Lege koji više ne podržava Salvinijeve populističke stavove o javnim financijama, tvrdi da izbore nije moguće organizirati na proljeće jer bi se tako dovelo u pitanje parlamentarno usvajanje zakona o regionalnoj devoluciji, davanju više prava lokalnoj upravi. S druge je strane skupina koja upozorava da bi izbori u rujnu bili rizični jer vlada neće imati punu ovlast tijekom proračunske sjednice u listopadu, što je osjetljivo razdoblje kada se postavljaju ciljevi javnih financija.

Meloni, pronicljiva političarka koja je i prije referenduma osjetila moguću promjenu političkog ozračja, još u siječnju je pokrenula raspravu o promjeni izbornog sustava, a bila bi to peta od 1993. godine - u Hrvatskoj vladajuća koalicija smatra da je sadašnji izborni zakon, star 26 godina, dobar.

image

Emmanuel Macron, Giorgia Meloni

Jeanne Accorsini/sipa Press/profimedia/Jeanne Accorsini/sipa Press/profimedia

The Financial Times tada je napisao da FdI želi prijeći na sustav proporcionalne zastupljenosti uz "većinski bonus" koji se dodjeljuje pobjedničkoj koaliciji. Takav model postoji u Grčkoj: prvoplasirana stranka dobivala je fiksni bonus od 50 mjesta, čime joj je većina bila praktički zajamčena ako osvoji 40 posto glasova; od reforme 2020. bonus je vezan uz postotak osvojenih glasova, od 20 mjesta na 25 posto do 50 mjesta na 40 i više posto.

Da bi se kvalificirala za bonus (do 17,5 posto mjesta u svakom domu - 70 zastupničkih i 35 senatorskih), koalicija mora nastupiti zajednički i pri podnošenju lista navesti ime kandidata za premijera - u skladu sa sada napuštenim nastojanjem Meloni da se izmijeni Ustav i premijer bira izravno. Pobjednička koalicija mora dosegnuti prag od 42 posto glasova da bi zatražila bonus, u protivnom se dodatna mjesta ne dodjeljuju, nego se sva raspodjeljuju proporcionalno.

Rasprava je počela u petak, a o zakonu će se glasati početkom srpnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. lipanj 2026 10:16