Vladajuća grčka stranka Nova demokracija uvjerljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u nedjelju, ali nije uspjela postići dovoljno glasova da samostalno sastavi vladu.
Nakon većine prebrojanih glasova, konzervativna Nova demokracija preuzela je uvjerljivo vodstvo od 40,8 posto, nadmašivši radikalnu ljevičarsku Sirizu, koja je vladala od 2015. do 2019. i osvojila je 20,1 posto glasova.
Grčko ministarstvo unutarnjih poslova predviđa da bi Nova demokracija mogla osvojiti 145 mjesta u parlamentu, šest manje od apsolutne većine.
U ponedjeljak će grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou trima vodećim strankama - Novoj demokraciji, Sirizi te socijalističkom PASOK-u - dati tri dana redom za formiranje koalicijske vlade.
Ako nijedna od njih ne uspije, predsjednica će imenovati privremenu vladu koja će pripremiti nove izbore otprilike za mjesec dana.
Premijer i čelnik Nove demokracije Kiriakos Micotakis rekao je kako vjeruje da je dobio jasan mandat.
"Rezultati glasanja su odlučujući. Oni pokazuju da Nova demokracija ima odobrenje naroda da vlada, snažna i autonomna", rekao je razdraganom mnoštvu ispred sjedišta stranke u središtu Atene.
Rezultat je bio zapanjujući poticaj za Micotakisa, čija se administracija morala boriti sa skandalom prisluškivanja, s pandemijom covida, krizom životnih troškova i smrtonosnom željezničkom nesrećom u veljači koja je izazvala bijes javnosti.
Jednako tako, bila je to katastrofa za Sirizu i njezina vođu Aleksisa Ciprasa, vatrenog ljevičara koji se katapultirao na vlast 2015. zahvaljujući nezadovoljstvu birača drugim strankama zbog načina na koji su se nosili s dužničkom krizom koja je pustošila grčko gospodarstvo više od desetljeća.
Cipras je nazvao Micotakisa kako bi mu čestitao na pobjedi, rekao je dužnosnik Sirize.