PRVA LINIJA

‘MiG-ovi će Kijevu samo popuniti gubitke, a F-16 nije najbolji izbor: Treba im jedan drugi avion...‘

Matija Blaće o ratu na nebu iznad Ukrajine i tome koji bi borbeni avioni Kijevu najviše trebali

Borbeni avion F-16 u letu, švedski JAS 39 Gripen i ruski Su-35

 Profimedia/

U podcastu ‘Prva linija‘ koji možete gledati na portalu jutarnji.hr i YouTube kanalu Jutarnjeg lista, bavimo se vojnim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima s posebnim naglaskom na rat u Ukrajini. Naš sugovornik u ovoj epizodi je vojni entuzijast Matija Blaće. Video i audio snimku emisije možete naći pri vrhu teksta.


Na početku ruske invazije na Ukrajinu većina vojnih analitičara očekivala je da će rusko ratno zrakoplovstvo vrlo brzo u potpunosti zagospodariti nebom iznad Ukrajine. No, Zračne snage Ukrajine i dalje lete borbene misije, iako uz velike gubitke, a Kijev od zapadnih saveznika traži nove borbene avione kako bi se mogli oduprijeti nadmoćnoj ruskoj avijaciji. Nedavno su se Slovačka i Poljska obvezale da će Ukrajini poslati svoje stare MiG-ove 29 (četiri slovačka aviona već su navodno dostavljena), ali Kijev zapravo želi borbene avione četvrte generacije zapadne proizvodnje. Koliko bi im oni mogli pomoći i koji model im najviše odgovora, raspravljali smo s vojnim entuzijastom Matijom Blaće.


Video snimku podcasta pogledajte ispod


- Od svih sfera borbe smatralo se da će Rusi najlakše steći prednost u zraku. Rusi su na početku invazije imali oko 500 relativno modernih lovaca i oko 600 jurišnih zrakoplova. Ukrajina im se pak mogla suprotstaviti sa svega 100 zrakoplova, od toga oko 60 do 80 lovaca i 30 jurišnih aviona Suhoj Su-24 i Su-25. S druge strane, Rusi su imali priliku steći borbeno iskustvo u Siriji, a i trenirali su više od ukrajinskih pilota. Također imaju AWACS-e i ogromnu flotu transportnih zrakoplova, a to Kijev nema. Ukrajinski problem je i u tome da nisu modernizirali svoje zrakoplove te su ostali na sovjetskom standardu. Rusi su pak svoje modernizirali ili nabavili nove, kaže Blaće.

Podsjeća i da su u prva tri dana rata Rusi uspješno zaključali ukrajinske radare elektronskim ometanjem, ali su time zaključali i svoje radare budući da se radi o istim modelima na obje strane.

- Zato su ukrajinski Bayraktari mogli raditi što god su htjeli te su uništavali velike količine ruske tehnike, kaže Blaće i dodaje da su Rusi nakon toga shvatili da moraju aktivirati i svoju protuzračnu obranu te su prestali s elektronskim ometanjem. S druge strane, ukrajinska PZO je preživjela tako da se raspršila na niz položaja te je i ona nakon dizanja elektronske blokade uspješno odgurala ruske zrakoplove, objašnjava naš sugovornik.

Uspješna PZO

- Ruska protuzračna obrana se i u ruskim i ukrajinskim rukama pokazala kao izvanredno uspješna i sprječava bilo kakve prelete na velikim i srednjim visinama. Rusi uz to neprekidno patroliraju AWACS zrakoplovima, a tu su i borbeni avioni Su-35 i MiG-31 koji lete visoko iznad i iza borbene linije te svojim superiornim radarima hvataju ukrajinske zrakoplove, a raspolažu i raketama puno većeg dometa kojim mogu nanišaniti ukrajinske avione do 300 km u dubinu, kaže Blaće koji je potom objasnio i sve druge prednosti koje ruski lovci i piloti imaju u odnosu na ukrajinske.

Upitan o tome koliko će donirani slovački i poljski MiG-ovi 29 pomoći Ukrajini, Blaće kaže da je svaka pomoć dobrodošla, ali da kvalitativnu razliku neće napraviti.

- Oni su gotovo istovrsni onima koje Ukrajinci imaju, dakle sa sovjetskom avionikom i naoružanjem, i oni će služiti tome da popune brojke onih zrakoplova koje su već izgubili. Neće s njima biti ravnopravni Rusima.

Blaće kaže da Zapad ima viška borbenih zrakoplova i može ih isporučiti, ali pitanje je koliko bi to bilo brzo.

- Taj trening ne bi bio jednostavan, budući da je drugačija logika zapadnog i istočnog zrakoplova. Optimalna obuka trajala bi 9 mjeseci, a minimalno 3 mjeseca da se ovlada osnovnim funkcijama. Sve ovisi želite li ih odmah baciti u borbu ili maksimizirati njihov učinak.

Gripen sad, F-16 na duži rok

Na pitanje koji bi borbeni avion bio trenutno najprikladniji za Ukrajince, Blaće ne smatra da je to američki F-16.

- Da, na duži i srednji rok F-16 je dobro rješenje, ali složen je za održavanje i zahtijeva veliku bazu dobrih mehaničara. Sjetite se samo primjera Iraka kojem je SAD donirao 30 F-16-ica, a čim je 2021. prestala američka podrška u roku tri mjeseca ni jedan više nije letio. Ali s obzirom na trenutno operativno okruženje i ukrajinske potrebe, njima bi odgovarao zrakoplov koji može decentralizirano funkcionirati bez potporne infrastrukture. A to je švedski Gripen, kaže Blaće.

- On je dizajniran za točno ovakvo operativno okruženje. Optimiziran je za na niže letove, elektronika mu je prilagođena za borbu protiv Rusa, a može uzletjeti i sletjeti na vrlo kratke piste, čak i s autocesta. K tome, servisira ga i oprema za let s gorivom i oružjem šest ljudi. Tri kamiona i autocesta, to je sve što vam treba za Gripen. Najvažnija njegova prednost je to da je otporan na loše piste, da mu kamenčići ne ulete u usisnike zraka, što F-16 ne može spriječiti. Druga prednost je europska raketa Meteor, s najvećim dometom trenutno u NATO arsenalu. Ona ima ramjet pogon koji omogućava da bolje svlada problem lansiranja s niskih visina - može varirati svoju brzinu u letu i u zadnji tren potrošiti sačuvanu zalihu goriva, ubrzati i stići metu koja ne može pobjeći, kaže Blaće i dodaje da je problem s Gripenom da ih ima malo.

- Ja mislim da bi već 15 do 20 Gripena moglo odgurnuti ruske zrakoplove dalje od prve linije. Ako bi Zapad to Švedskoj mogao nadoknaditi, a oni pristati na rizik da imaju manje zrakoplova, to bi bio najbolji odgovor za kratkoročne potrebe Ukrajine, zaključuje Blaće.


Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. svibanj 2024 07:23