Samo nekoliko dana nakon što je formalno prisegnuo na predsjedničku dužnost i u svom prvom govoru na toj funkciji pozvao Peking da prekine "nepotrebno zastrašivanje", novom tajvanskom čelniku Lai Ching-teu na vrata tjesnaca pokucala je kineska vojska u prvoj dvodnevnoj seriji vojnih vježbi čija je glavna zadaća bila, kako tvrdi Komunistička partija, "kazniti" Taipei za "separatizam".
Zapovjedništvo PLA, Kineske narodnooslobodilačke vojske, u četvrtak je priopćilo da su na teren poslani vojska, mornarica, ratno zrakoplovstvo i raketne snage, a režimska glasila potvrdila su kako iznad otoka operira desetak MiG-ova koji, noseći bojeve projektile, izvode simulaciju napada na "vojne ciljeve visoke vrijednosti".
I dok je vijest odjeknula svjetskim medijima, ako ni zbog čega drugoga, onda zato što neodoljivo podsjeća na još jedan rat u pripremi, na Tajvanu se život nastavio kao da se više-manje ništa ne događa.
Naime, stanovnici Tajvana, njih 23 milijuna, već su toliko navikli na učestale prijetnje kineske vojske da ne trzaju na svaki zveket oružja PLA. Osim što su tamošnji mediji tek usputno spomenuli održavanje vojnih vježbi jedne od najvećih vojnih sila na svijetu u neposrednoj blizini svog teritorija, veći se prostor dao najnovijim političkim sukobima u tek izabranom sazivu zakonodavnog tijela i informacijama o podnošenju poreznih prijava.
Da se ne događa ništa neuobičajeno, dao je naslutiti i glavni burzovni indeks Taipeija, TAIEX, koji je poslijepodne bio u plusu od 0,26 posto.
Da će Kina sve češće zveckati svojim oružjem oko Tajvanskog tjesnaca, bilo je jasno još početkom 2024., u siječnju, kada je Lai Ching-te, predsjednički kandidat Demokratske progresivne stranke (DPP) koju Peking smatra separatističkom, pobijedio na izborima.
Ipak, riječ je o otoku koji djeluje kao neovisna, demokratska država, s vlastitom vladom, ekonomijom i vojskom, ali iz osjetljivih povijesnih, ali i geopolitičkih razloga, koje uzrokuju neprestane tenzije sa susjednom Kinom, Tajvan nije formalno priznat kao neovisna država, kako od UN-a tako ni od većine drugih zemalja.
Kina, pak, Tajvan smatra "pobjeglim" dijelom svog teritorija koji prvom prilikom, "milom ili silom", planira vratiti pod svoje autoritarno okrilje. Znalci tvrde da će se to dogoditi najkasnije do 2027. ako glavnog arhitekta te ambicije, Xi Jinpinga, dotad posluži zdravlje i geopolitička fortuna.
"Neovisnost Tajvana nije spojiva s mirom u Tajvanskom tjesnacu", stoji u službenom priopćenju kineskog Ureda za pitanje Tajvana, uz napomenu kako je Laijev govor "raskrinkao njegovu pravu prirodu zagovaratelja neovisnosti tog otoka".
"Koliko god se situacija na otoku mijenjala i tko god formalno preuzimao vlast, neće promijeniti činjenicu da obje strane tjesnaca pripadaju istoj Kini", zaključuje se u priopćenju iz Pekinga.
U zraku tako ostaje opipljiva tjeskoba od još jednog novog globalnog sukoba kojem je, prema svemu sudeći, trenutačna nepoznanica jedino njegov početak.