Prošlog je tjedna u Kremlju s velikim zadovoljstvom ispraćena pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima. Ako će se izabrani predsjednik SAD-a držati svojeg blagonaklonog stava iz kampanje prema politici Vladimira Putina, izgledno je zatopljenje rusko-američkih odnosa, koje bi se najprije moglo ogledati u ublažavanju sankcija koje su zapadne sile predvođene SAD-om nametnule Rusiji zbog aneksije Krima i podržavanja proruskih separatista u ratu koji se vodi u Ukrajini.
No, to nije jedini razlog zbog kojeg će se Vladimir Putin smiješiti ovog tjedna. Naime, u nedjelju su održani izbori u Moldaviji, najsiromašnijoj zemlji Europe i Bugarskoj, najsiromašnijoj državi članici EU. Građani su u obje države birali novog predsjednika te u oba slučaja izabrali kandidate koji su bliži Kremlju, nego što su Bruxellesu.
Moldavija skreće prema Rusiji
Tako je u Moldaviji pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora (inače prvih nakon 1996. godine, od kada se predsjednik birao u parlamentu) odnio proruski kandidat Igor Dodon, što je jasan signal da će politika ove države napraviti zaokret prema istoku. Nakon što je prebrojano 99,9 posto glasova, šef Socijalističke stranke Dodon imao je 52,3 posto, priopćilo je izborno povjerenstvo, dok je njegova proeuropska protukandidatkinja Maia Sandu dobila 47,7 posto.
- Pobijedili smo, to svi znaju - kratko je rekao Dodon na konferenciji tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak.
Smještena između Rumunjske i Ukrajine, Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi pa tako prema podacima Svjetske banke čak 41 posto stanovništva živi s pet dolara dnevno. Osim toga, mnogi stanovnici smatraju da postupno otvaranje europskog tržišta moldavskim proizvodima nije kompenziralo gubitak velikog ruskog tržišta iako je izvoz prema EU-u porastao na dvije milijarde eura u zadnje dvije godine.
Za očekivati je stoga da će pobjedom proruskog kandidata zemlja prekinuti sedmogodišnji proces približavanja Europskoj uniji. Naime, novi predsjednik Dodon, nekadašnji ministar gospodarstva u vladi pod vodstvom komunista, obećao je "ponovnu uspostavu strateškog partnerstva s Rusijom i poništavanje ekonomskog paketa iz sporazuma o pridruživanju EU-u". Tijekom izborne kampanje ipak je napomenuo da nije protiv Europske unije, ocijenivši da je "u interesu Moldavije" provođenje reformi koje zahtijeva Bruxelles, pogotovo u području pravosuđa.
U Bugarskoj pala vlada
U Bugarskoj je pak došlo do joše većih promjena. Tamo je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat oporbenih socijalista Rumen Radev s 59,35 posto glasova, dok je kandidatkinja vladajuće stranke desnog centra GERB Cecka Cačeva osvojila 36,17 posto glasova. Iako rezultati još nisu službeni, prebrojano je više od 99 posto glasova i nema nikakve šanse da će doći do promjene.
Radev je izbore dobio na valu nezadovoljstva građana s vlasti koja nije pokazala značajan napredak u borbi s korupcijom, ali i razočaranjem s Europskom unijom i strahom od prevelikog udaljavanja od Rusije. Radev, kojeg se percipira kao kandidata znatno bližeg Kremlju, je izbore dobio na temelju obećanja da će voditi pragmatičnu politiku u kojoj će balansirati zahtjeve EU i NATO pakta te istovremeno profitirati od odnosa s Rusijom. U osnovi, ništa različitog od balansiranja na dvije stolice kojim se bavi srpski premijer Aleksandar Vučić zadnje dvije godine.
Radev tijekom kampanje nije davao dramatičnih izjava o zahlađenju odnosa s EU, ali je pozvao države članice i Bruxelles da prekinu sankcije nametnute Rusiji zbog aneksije Krima i pristupe "ukrajinskom problemu" pragmatički. Također je istaknuo da se nada dobro dijalogu između SAD-a i Rusije, pogotovo u vidu izbora Trumpa koji bi po njemu mogao smanjiti tenzije između Washingtona i Moskve.
Da stvar još malo dobije na dramatici, jutro nakon objave prvih rezultata izbora bugarski premijer Bojko Borisov poslao je parlamentu ostavku svoje manjinske vlade. Borisov je tako ispunio najavu da će podnijeti ostavku nakon što je predsjednička kandidatkinja njegove stranke desnog centra izgubila na izborima.
- Sutra ili prekosutra, prvog radnog dana parlamenta, podnijet ću ostavku - rekao je u novinarima novinarima šef vlade koji je na vlasti od listopada 2014.
No, pad vlade Bojka Borisova ne znači nužno dolazak oporbenih socijalista na vlast (koji su i dalje nepopularni zbog vlastitih korupcijskih afera), već bi mogao rezultirati mjesecima političke nesigurnosti kao uvod u prijevremene izbore u proljeće iduće godine. Tko će na njima pobijediti, zasad je teško prognozirati, smatraju tamošnji analitičari.
Promjena u Estoniji
Valja napomenuti i da je u srijedu estonskom premijeru Taaviju Roivasu izglasano nepovjerenje u parlamentu, a sljedeći je dan vlast je preuzela koalicija predvođena Strankom centra, koja se smatra politički bližom Kremlju. No, nova se vlada vrlo brzo obvezala da ništa neće promijeniti u vanjskoj politici i politici obrane Estonije, koja je članica EU i NATO pakta.
