Ruska sigurnosna služba FSB aktivno i vrlo užurbano radi na potkopavanju prozapadne vlade Moldavije, najsiromašnije države u Europi koja se ionako već mora boriti sa proruskom secesionističkom pokrajinom Pridnjestrovlje. Riječ je o materijalima do kojih je došla ukrajinska obavještajna i u koje je uvid imao Washington Post, a koji nude odličan prikaz modus operandi Moskve u političkim manipulacijama u zemljama istočne Europe.
Situacija u Moldaviji krajnje je kritična jer ta zemlja sasvim energetski ovisi o Rusiji. Dio energetskih potreba zadovoljava uvozom iz Ukrajine, no, kako naglašava i Washington Post, sa svakim novim ruskim pogotkom u ukrajinsku energetsku infrastrukturu situacija u susjednoj Moldaviji postaje malo teža. Pokazali su to i nedavni prosvjedi u Kišinjevu, glavnom gradu, pred uredom prozapadne predsjednice.
Nije bilo mnogo ljudi, no čovjek koji stoji iza prosvjeda ubrzo je, piše WP, dobio ovacije iz Moskve. Riječ je o Ilanu Šoru, čelniku glavne moldavske oporbene stranke, koji se nalazi u egzilu u Izraelu. Regiji u kojoj je na vlasti Šorova stranka jedan je istaknuti ruski političar čak ponudio ruski plin "po prijateljskoj cijeni".
FSB u akciji
Šor je dobro poznat prijateljima iz Federalne sigurnosne službe (FSB). Tamo ga zovu "Mladi", a on je ključni lik u pokušaju Kremlja da potkopa bivšu sovjetsku republiku, pokazuju obavještajni dokumenti i intervjui sa sugovornicima. Prema materijalima koje su dobili ukrajinski špijuni, FSB je usmjerio desetke milijuna dolara iz nekih od najvećih ruskih državnih kompanija kako bi osposobio mrežu moldavskih političara, ne samo Šora, i zemlju usmjerio prema Moskvi. Zbog toga se Šor i još nekoliko osoba ovog tjedna našlo na listi američkih sankcija. Moskva se oduvijek petlja u politiku svog bivšeg satelita.
Rusija je jedini izvor života odcijepljene moldavske enklave Pridnjestrovlja, a okupacija te regije značila je zaustavljanje moldavskih zapadnih integracija. Već se u prvim mjesecima ukrajinskog rata pojavila bojazan da bi Moskva mogla vojsku poslati i u Moldaviju, pogotovo u slučaju da pregazi nedaleku crnomorsku luku Odesu. Neposredna vojna prijetnja je oslabjela, piše WP, ali raste napetost oko upotrebe prirodnog plina i jača pokušaj izmjene političkog vodstva.
Upravljačka kontrola nad dva glavna proruska TV kanala u Moldaviji prebačena je krajem rujna na bliskog Šorova suradnika, što olakšava promicanje agende usklađene s Moskvom. Osim toga, presretnute komunikacije pokazuju da je FSB poslao tim ruskih političkih stratega da savjetuju Šorovu stranku. Ruski su stratezi u izvješću središnjici napisali da bi Šorovu stranku trebalo pozicionirati kao stranku "konkretnog djelovanja", populističku "u pravom smislu te riječi", stranku koja "mijenja živote ljudi na bolje". Šor negira da je ikada dobio potporu iz Moskve, uključujući i njezine sigurnosne službe. "Mi smo apsolutno neovisna stranka koja brani samo položaj građana Moldavije", izjavio je te okrivio prozapadnu orijentaciju moldavske vlade za dovođenje zemlje blizu "ekonomskog kolapsa".
Ekonomski kolaps
Međutim, pitanje je tko gura zemlju u ekonomski kolaps. Peterostruko povećanje cijena plina ove godine teško je pogodilo 2,5 milijuna stanovnika čiji računi za energiju trenutačno iznose više od 60 posto prosječnih životnih troškova Moldavaca, rekli su dužnosnici u Kišinjevu. "Neugodno im je zbog cijele operacije u Ukrajini i negdje im treba uspjeh", komentirao je za WP Oleg Serebrian, zamjenik moldavskog premijera. "Najviše me plaši to što je Moldavija lakša meta od Ukrajine. Dakle, za neku vrstu ponovnog podizanja morala ruskog društva mogli bi koristiti različite alate u Moldaviji. Prvi je ekonomski", objašnjava Serebrian.
Gazprom je ovaj mjesec srezao isporuke plina Moldaviji za 30 posto i prijeti daljnjim redukcijama u studenome. Moldavija se zbog problema s uvozom iz Ukrajine morala okrenuti Rumunjskoj, ali pomoći ne može biti jer dalekovodi odatle već prenose punim kapacitetom.
Situacija je još teža kada se zna da okupirana enklava Pridnjestrovlje kontrolira elektranu koja opskrbljuje preostalih 70 posto potreba zemlje za električnom energijom. Ovaj je tjedan uprava postrojenja rekla da naglo smanjuje te količine zbog smanjenja opskrbe Gazpromovim plinom. Moldavske se vlasti očajnički bore da nadoknade manjak. Dužnosnici strahuju da bi prosvjedi koje je organizirao Šor, iako zasad relativno mali, mogli eskalirati kada nastupi zima te da bi se energetska kriza mogla iskoristiti za rušenje vlade.
Čajkine tvrtke
Političari poput Šora odavno su spremni to iskoristiti. "Rusi su vrlo dobri u izvozu dviju stvari: energije i korupcije", rekao je visoki moldavski sigurnosni dužnosnik, komentirajući da Rusija financira političare poput njega. Od 2016. godine operacije FSB-a u Moldaviji vodi FSB-ovac Dmitrij Miljutin, pokazuju dokumenti. Dužnosnici s kojima je razgovarao WP tvrde da je većinu svog vremena na toj dužnosti Miljutin radio preko Igora Čajke, ruskog biznismena i sina bivšeg ruskog glavnog tužitelja. Čajka je predstavnik Delovaja Rossije, moldavskog poslovnog udruženja povezanog s Kremljem. Ministarstvo financija SAD-a uvelo je sankcije i Čajki, rekavši da je "zajedno s glasnogovornikom Kremlja Dmitrijem Peskovom razvio detaljne planove za podrivanje moldavske predsjednice Maie Sandu i vraćanje Moldavije pod rusku sferu utjecaja".
Američko Ministarstvo financija priopćilo je da je ruska vlada koristila Čajkine tvrtke kao paravan za usmjeravanje novca suradničkim političkim strankama u Moldaviji. Miljutin je komunicirao s Čajkom više od 6000 puta između prosinca 2020. i lipnja 2022., pokazuju dokumenti ukrajinske obavještajne službe. Peskov je za WP potvrdio da "naravno" poznaje Čajku, ali je istaknuo da "nema ništa s Moldavijom".
Sve donedavno, pokazuju dokumenti, glavno sredstvo FSB-a u Moldaviji bila je Socijalistička partija na čelu s Igorom Dodonom, koji je bio promoskovski predsjednik Moldavije između 2016. i 2020. godine. Čajka nikada nije skrivao svoje bliske veze s Dodonom, putem zajedničkih poslova s Dodonovim mlađim bratom. Međutim, Socijalistička partija imala je loše rezultate 2020. nakon što je Dodon upao u niz korupcijskih skandala. U jednom tajno snimljenom videu, koji je procurio 2019. godine, Dodon je čak priznao da je primao donacije od Kremlja, točnije Gazproma, te je tom prilikom rekao da mu je potrebno 800.000 do milijun dolara mjesečno za pokrivanje tekućih troškova stranke.
Prosječna plaća 500 dolara
Dodon nije želio dati komentar američkom dnevniku koji je o navedenome vidio dokumente. Izveden pred sud, ustvrdio je da je proces "politički motiviran". Nakon što su Moldavci 15. studenoga 2020. izabrali Maiu Sandu, bivšu ekonomisticu Svjetske banke, za novu predsjednicu zemlje, FSB je izradio nacrt plana - s datumom 21. studenoga 2020. - za korištenje položaja socijalista kao najveće stranke u parlamentu zajedno sa Šorovom strankom radi održavanja utjecaja FSB-a u Moldaviji. Ruska agencija nadala se donijeti zakon kojim bi se kontrola moldavske sigurnosne i obavještajne službe prebacila s predsjednika na parlament. Međutim, Dodonova stranka poražena je na parlamentarnim izborima u srpnju 2021., a FSB-ov plan propao. Moldavski politički stratezi, koje je angažirao FSB, izvijestili su Moskvu u rujnu 2021. da je poraz Socijalističke partije "rezultat krize sustava" i da je Dodon osoba s "nepovratno narušenom reputacijom" te ga treba kirurški odstraniti iz političkog života. Dodon je uskoro ubačen u Rusko-moldavsko gospodarsko vijeće gdje mu je plaća iznosila oko 30.000 dolara uz bonuse od 15 tisuća. Prosječna mjesečna plaća u Moldaviji je 500 dolara.
Ugovor je, međutim, došao s određenim uvjetima. Svaku javnu izjavu Dodon je morao konzultirati s novim poslodavcem. Tražeći Dodonovu političku zamjenu, Moskva je došla do Šora koji je prije politike bio predsjednik velike banke i lanca duty free trgovina zajedno s moldavskom komercijalnom zračnom lukom. Iako ga se smatralo populističkim showmanom, procijenjen je kao materijal lak za manipulaciju, pokazuju dokumenti. Prvi uspjeh postigao je 2015. kada je izabran za gradonačelnika Orheija. No, dvije godine poslije proglašen je krivim za pljačku milijardu dolara iz moldavskog bankarskog sustava, koja je ostavila moldavsku vladu s proračunskim deficitom u iznosu od osam posto bruto domaćeg proizvoda. Šor je ostao gradonačelnik dok je trajala žalba na presudu, ali je potom 2019. napustio zemlju i otišao u egzil u Izrael. Nastavio je voditi stranku iz egzila te je na parlamentarnim izborima 2021. zauzela treće mjesto s 5,7 posto glasova. "Za neke je on pravi idol i vođa", navodi se u izvješću iz travnja 2021. koje su napisali stratezi FSB-a. Šorovu suprugu, pop-pjevačicu, odlikovao je ruski predsjednik Putin.
Rusi u Kišinjevu
Politički stratezi Kremlja prvi su put, kako bi tajno radili s njegovom strankom, doputovali u Kišinjev u ožujku 2021., pokazuju dokumenti, piše WP. Izuzetno su se trudili da ostanu neotkriveni. Kupovali su prepaid SIM kartice za telefone i skrivali adrese stanova koje su unajmljivali, navodno i članovima Šorove stranke, pokazala je jedna od presretnutih poruka.
Među mjerama koje su preporučili Šorovoj stranci bilo je "umivanje stranke". Šor je o tome rekao da je njegova stranka koristila usluge niza "različitih međunarodnih konzultanata", ali da nije znao za posjet u ožujku 2021. jer tada nije živio u Moldaviji. Šor je također dobio pomoć FSB-a za očuvanje svog poslovnog carstva. Među ostalim, usred sukoba s moldavskim vlastima FSB je blisko koordinirao dogovor iz 2020. prema kojemu je Šorov kontrolni udio u tvrtki koja upravlja zračnom lukom u Kišinjevu prebačen na moćnog ruskog milijardera Andreja Gončarenka. Šor većinu navoda demantira ili opravdava drugim, nepolitičkim razlozima. Za organizaciju prosvjeda i posljedične sankcije kaže da su zapravo njegova pobjeda i da pokazuju da su predsjednici dani odbrojani. Iako je iza njih stajao on osobno, a neki tvrde da je dio "demonstranata" bio plaćen za to, građani Moldavije jako osjećaju krizu, a ona bi se mogla preliti na politički plan.
"Ljudi izlaze jer si ne možemo priuštiti život", komentirala je umirovljenica Zina. "Šor nam je davao darove za državne praznike, a ovi na vlasti su nam samo pokazali šaku", dodala je.
Prosvjednici su sve agresivniji u posljednja dva tjedna, a u Kišinjevu i zapadnim prijestolnicama raste uzbuna, komentira Washington Post. "Rusi čine sve što mogu da ugase svjetla", anonimno je komentirao jedan zapadni dužnosnik. "Ne trebaju učiniti puno više od toga da destabiliziraju moldavsku vladu."