Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić upozorio je u srijedu u Sarajevu kako ta država sa svojim sadašnjim ustrojem nije u stanju riješiti "nikakvu ozbiljniju krizu" pa tako ni sve veći problem ilegalnih migracija.
Mektić je na konferenciji za novinstvo kazao kako je migrantska kriza u BiH eskalirala samo stoga jer nitko nikoga ne sluša, niti želi sudjelovati u rješavanju zajedničkog problema.
"Ja ne znam ni koliko u BiH ima operativnih stožera za bavljenje migrantskom krizom", kazao je Mektić dodajući kako je on tek na čelu jednog od takvih tijela koje bi trebalo koordinirati djelovanje s državne razine.
Podsjetio je kako u drugim državama regije migrantska kriza nije poseban izazov jer su one našle način kako kontrolirati te procese, no u BiH je to postalo nerješivim problemom jer je to država koja funkcionira isključivo temeljem konsenzusa i koordinacije.
"Od Makedonije pa nadalje postoje središnja tijela vlasti koja donose odluke, one se prenose na niže razine, poštuju se i provode", kazao je Mektić dodajući kako je BiH jedina iznimka jer u njoj radi tko što hoće i ne želi surađivati ni s kim.
"BiH sa sadašnjim ustrojem nije u stanju nositi se ni s kakvom ozbiljnom krizom", poručio je ministar sigurnosti BiH.
U BiH je od početka 2018. godine do sada preko poroznih granica sa Srbijom i Crnom Gorom ušlo više od 40 tisuća ilegalnih migranata. Svi oni odmah odlaze na područje Unsko-sanske županije i dalje ka Hrvatskoj.
"Jedva ih pet posto podnese zahtjev za azil, no niti jedan nismo riješili jer nitko nije ni ostao u BiH", kazao je Mektić koji nije iznio preciznije brojke osim konstatacije kako u BiH sada boravi nekoliko tisuća migranata.
Prema tvrdnjama bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Falića samo u tom gradu redovito boravi između pet i šest tisuća ilegalnih migranata.
Lokalne vlasti odbijaju dati suglasnost za prihvat migranata
U Unsko-sanskoj županiji četiri su prihvatna centra, a najteže je stanje u improviziranom kampu Vučjak, kojega su lokalne vlasti su uspostavile kako bi tamo smjestili one migrante za koje nema mjesta u onim kampovima kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i gdje postoji kakva-takva organizacija prihvata i skrbi o migrantima.
Međunarodne organizacije traže da se Vučjak što prije rasformira, a i županijske vlasti žele uspostaviti novi kamp u kojega bi se smjestili svi migranti, no za to ne mogu dobiti suglasnost vlasti općine Bosanski Petrovac, na čijem bi teritoriju on trebao biti lociran.
Mektić je u srijedu kazao kako je u koordinaciji s EU zapravo dogovorena uspostava dva nova prihvatna centra, jednog u Unsko-sanskoj županiji i drugog u nekom drugom dijelu BiH te da je dogovoren način financiranja tih centara no nastao je cijeli niz problema u provedbi te odluke a odobrenih deset milijuna eura pomoći iz Bruxellesa i dalje stoje neiskorišteni.
"Nitko nije uspio identificirati prostor na kojemu bi se ti centri smjestili", kazao je Mektić istaknuvši kako su do sada milijuni eura uloženi u prilagodbu objekata koji su u privatnom vlasništvu, što se ne može tolerirati.
Takva je situacija i s predloženom lokacijom u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca.
"O tome više nema priče", kazao je Mektić odbacujući optužbe da je on odgovoran jer nema novog prihvatnog centra.
Krivnju je prebacio na entitete, ali i na općine, jer nema niti jedne u BiH koja je sprema dati suglasnost da se na njenom teritoriju smještaju migranti čak i kada su u pitanju objekti u vlasništvu države.
"Nama općinsko vijeće Velike Kladuše poništava odluke Vijeća ministara BiH", podsjetio je Mektić dodajući kako državna tijela vlasti nemaju nikakvog načina nametnuti odluke.