KAOS U WASHINGTONU

Ministrica financija demantirala Bidena, milijarder i najveći moderni širitelj panike opet u drami!

Oni koji na računima imaju u prosjeku 5-6 milijuna eura valjda si mogu priuštiti gubitak do 20 posto vrijednosti

Janet Yellen

 Brendan Smialowski/Afp

U Sjedinjenim Državama zbiva se nešto jako neobično: Šefica Treasuryja (kod nas to bi bila ministrica financija) Janet Yellen jučer je tijekom svjedočenja u jednom od odbora američkog Senata povukla javno obećanje države o implicitnom jamstvu za sve bankovne depozite u Sjedinjenim Državama. „Nismo razmatrali niti raspravljali o bilo čemu što ima veze s općim osiguranjem ili jamstvima depozita“.

Bio je to odgovor Yellen na direktno pitanje da li će država jamčiti za sve bankovne depozite u slučaju navale deponenata. Samo dan ranije na bankarskoj konferenciji u New Yorku Yellen je rekla kako su Sjedinjene Države spremne na daljnje akcije kako bi spasile manje kreditne institucije u slučaju navale deponenata. Njezino osoblje proučava scenarij u kojem bi privremeno povećali federalno osiguranje depozita iznad 250.000 dolara, i to bez odobrenja Kongresa.

Treba podsjetiti da su Federalne rezerve nakon kolapsa Silicon Valley Bank i Signature banke otvorile posebni prozor likvidnosti za banke koje se nađu po pritiskom povlačenja velikih depozita neosiguranih deponenata, što je bila jasna poruka kako je implicitno jamstvo za depozite opće te se odnosi na sve koji se nađu u problemima. Takvo javno tumačenje zabetonirao je kao predsjednik Joe Biden, koji se, kad je govorio o sigurnosti depozita, nije ograničio na određene deficite jedne bankovne institucije, nego je govorio općenito, o svim depozitima.

„Amerikanci mogu ostati sigurni da je naš bankovni sustav siguran. Vaši depoziti su sigurni. Dopustite da vas uvjerim kako nećemo stati na ovome; učinit ćemo sve što je potrebno… Vaši depoziti bit će tamo kad ih ustrebate“, rekao je Biden. Pri tome je napomenuo kako trošak isplate neosiguranih depozita neće snositi porezni obveznici, dok će menadžement banaka u problemima biti otpušten jer „nitko nije iznad zakona.“

Kad su u pitanju veliki neosigurani deponenti banaka, ispada da se situacija najednom iz histerične počela transformirati u shizofrenu. Pritisak velikih deponenata na banke ostao je vrlo dramatičan čak i uz tumačenje da će Federalne rezerve obraniti svaku banku na koju navale deponenti, a nakon novih ‘pojašnjenja‘ Yellen o tome što su ‘točno mislili‘, javne poruke deponentima banaka su zbunjujuće.

Iako su zastupnici američkog Kongresa već javno počeli intenzivno polemizirati o potrebi zakonskog donošenja državnog jamstva za sve depozite bez limita ili o značajnom podizanju osiguranog iznosa depozita iznad 250.000 dolara, čini se sada da niti od takve akcije neće biti ništa. Bilo bi neobično da država jamči baš za sve depozite; to bi bio sistemski rizik sam po sebi.

Uostalom, dio eksperata je procijenio kako sama javna rasprava političara o nužnosti dizanja iznosa osiguranih depozita donosi lošu javnu poruku jer zapravo govori kako kongresmeni smatraju da depoziti nisu sigurni te ih treba osigurati. Logična reakcija neosiguranog velikog deponenta na takvu javnu raspravu jest trk u banku. Kad puno deponenata shvati istu poruku, treba se računati sa stampedom deponenata koji može pregaziti bilo koju financijsku instituciju temeljem glasina. Vrlo nezgodna i napeta situacija.

Takvu situaciju i dalje pogoršavaju pojedini američki milijarderi dizanjem javne panike. U tome kontinuirano prednjači prvi čovjek Pershing Squarea Bill Ackman. On je prvo paničnim tweetovima nakon kolapsa Silicon Valley Bank inzistirao da FDIC tobože ‘mora spasiti sve velike neosigurane deponente jer se tu radi o start up kompanijama koje su kičma američke tech industrije‘.

image

Bill Ackman

Profimedia/Kristoffer Tripplaar/alamy/alamy

Tako je stvoren narativ prema kojoj je SVB banka za start up komanije, ali isto tako se mogao stvoriti narativ da je to banka koja 63 posto kredita daje velikim klijentima, najčešće milijarderima koji vode velike private equity fondove, ili pak političarima kao što je guverner iz redova Demokrata, Gavin Newsom, vlasnik tri ogromna vinograda.

Taj isti Bill Ackman sada je imao više tweetova u kojima je ‘analizirao‘ iznenadno povlačenje šefice Treasurya od jamstava za sve depozite do nejasnog jamstva za nejasan broj depozita i nepoznatu visinu depozita: „Prešli smo put od implicitne podrške deponentima do današnje eksplicitne izjave Yellen kako takve garancije nisu razmatrane te su uz to kamate podignute na razinu 5 posto….“ Pri tome Ackman najavljuje daljnje probleme jer je, tvrdi, uz kamatu od 5 posto bankovni depozit puno manje atraktivan. Po toj vrlo čudnoj logici Ackman zaključuje: „Bio bih iznenađen ako se odljev depozita ne ubrza trenutačno“.

Ackmanova logika vrlo je granična jer bi uz povlačenje depozita prema tržišnoj logici nakon dizanja kamata Federalnih rezervi (za 0,25 posto na ukupno 5,0 posto) bankovne institucije trebale dizati pasivne kamate, odnosno kamate na depozite te bi depoziti trebali postati privlačniji, a ne manje privlačni kako tvrdi najuporniji širitelj panike modernog doba Bill Ackman. Druga je priča ako bankari ne žele dignuti kamate na štednju. Do sada su efektivnu kamatu na depozite blizu nule zadržale najveće američke bankarske institucije, dok su ih regionalne banke i komunalne banke redom povećale. Pitanje pak povjerenja prema bankama druga je priča.

Ackman inzistira: „Privremeni sustav širokih sistemskih garancija za depozite potreban je kako bi se zaustavilo krvarenje… Što duže traje neizvjesnost, to se uzrokuje više trajne štete manjim bankama, te im je teže vratiti klijente“.

Treba znati kako povećanje iznosa osigurane štednje iznad 250.000 dolara mora imati odobrenje Kongresa, dok Treasury ima pristup 30 milijardi dolara u Exchange Stabilisation Fundu. Neki eksperti smatraju da je to dovoljno za zaustavljanje aktualne panike, neki tvrde da je taj iznos kap u moru. S obzirom na razmjere povlačenja depozita iz više američkih banaka, čini se da su realniji pesimisti te je linija likvidnosti koju je otvorio Fed, a iznosi 300 milijardi dolara, primjereniji iznos intervencije.

Najčudnija je ipak bila odluka da se ide u spašavanje svih deponenata SVB-a. Naime, ako su točne informacije o strukturi bilance SVB-a, njezina insolventnost nije previše duboka i teška te se moglo ići na klasični otpis dijela obveza banke, gdje bi veliki deponenti vjerojatno trpjeli neke gubitke, ali teško više od 20-ak posto, dok bi se pitanje njihove likvidnosti zasigurno moglo premostiti.

Oni koji na računima imaju u prosjeku 5-6 milijuna eura – što prosječno imaju neosigurani deponenti SVB-a – valjda si mogu priuštiti gubitak do 20 posto vrijednosti. No, nakon prvotnog uspješnog širenja panike Billa Ackmana, institucije Sjedinjenih Država zaključile su kako su bogataši u SVB-u ipak previše važni da bi se dopustilo da izgube do petine vrijednosti svojih depozita. I sad Sjedinjene Države imaju destabiliziran bankovni sustav.

Yellen kao da se hvali kad ponavlja da dioničare i drugi vjerovnike posrnulih banaka država neće štiti, ali teško će objasniti prosječnom Amerikancu zbog čega je nacionalni prioritet bio zaštititi one koji prosječno imaju 5 milijuna dolara ušteđevine koju su povjerili previše rizičnoj banci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 17:41