NA MUKAMA SU

Mislili ste da su vaše kamate na kreditne kartice visoke? U ovoj zemlji plaćaju astronomske iznose!

Prosječna godišnja kamatna stopa na plaćanje kreditnim karticama dosegla je 431,6 posto ove godine, odnosno 14,9 posto mjesečno

Plaćanje karticom, ilustracija

 Miguel Schincariol/Afp/Profimedia/Miguel Schincariol/afp/profimedia

Prosječna godišnja kamatna stopa na plaćanje kreditnim karticama u Bazilu dosegla je 431,6 posto ove godine, odnosno 14,9 posto mjesečno, prema posljednjim podacima Središnje banke Brazila. Visoke kamate na revolving kreditne kartice u Brazilu rezultat su visoke inflacije, nedostatka propisa i ograničene konkurencije u bankarskom sektoru.

Broj aktivnih kreditnih kartica u Brazilu popeo se na 209 milijuna krajem prošle godine sa 100 milijuna na kraju 2019., što znači da se više nego udvostručio u tri godine. Donedavno su financijski analitičari isticali prednosti razvoja fintecha u Brazilu jer je milijunima građana, između ostalog, pomogao da prijeđu u srednju klasu. No, to je širenje bilo toliko snažno da je broj kartica danas dvostruko veći od ekonomski aktivnog stanovništva Brazila. Kako je rastao broj kartica, tako je rasla i razina potrošačkog duga, što je dovelo do toga da oko 72 milijuna ljudi u Brazilu više ne može platili svoj dug. Stopa delinkvencije po kreditnim karticama, tj. onih koji kasne s plaćanjem duže od 90 dana je narasla na čak 55 posto. Usporedbe radi, u SAD-u je stopa delinkvencije za treći kvartal 2023. iznosila otprilike dva posto.

Kako je sve više Brazilaca tražilo kredite tijekom pandemije i recesije koja je uslijedila, pojavila se nova skupina zajmodavaca - "digitalne banke". Te nove banke tvrde dale su nekim od najsiromašnijih građana Brazila po prvi put pristup kreditima, koji mogu ugovoriti u nekoliko klikova putem pametnih telefona. Mnoge takve digitalne banke financiraju Silicijska dolina i američki ulagači. Primjerice, Nubank su podržali Warren Buffett, Josh Kushner, Peter Thiel i Sequoia Capital.

Ady Chaves, 26-godišnja odgajateljica, u ljeto 2022. odlučila je otvoriti račun u Nubanku kako bi kupila materijal za učionicu i platila online tečaj. Chaves je za The Washington Post rekla da joj privatna predškolska ustanova u južnoj brazilskoj državi Bahia, u kojoj je tada radila, nije htjela platiti tečaj za koji kaže da joj je bio potreban jer je njezino obrazovanje nije dovoljno pripremilo za poučavanje male djece. Kako bi platila tečaj, svoj je dug podijelila na rate koje je trebalo platiti tijekom 12 mjeseci, što je praksa poznata kao parcelado, za koju analitičari kažu da obično povećava troškove za zajmoprimce.

Kad je u rujnu dobila otkaz, više nije mogla plaćati režije ni hranu. Zatražila je novu karticu od druge digitalne banke za kupnju namirnica. Chaves danas predaje u drugom dječjem vrtiću, gdje zarađuje 369 dolara mjesečno. Trenutačno dug na njezinoj Nubank kartici iznosi oko 1700 dolara, što je tri puta više nego prošle godine. Godišnja postotna stopa na njezinoj Nubank kartici iznosi 455 posto. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je prosječna kamatna stopa u travnju 2023. za kredite po kreditnim karticama bila 4,72 posto, navodi HNB.

Kad je preuzeo dužnost početkom godine, predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva je obećao da će iskoristiti moć federalne vlade da ponovno pregovara o dugovima desetaka milijuna neplatiša. U srpnju je pokrenuo program Desenrola te je više od 600.000 ljudi ponovno pregovaralo o svojim dugovima. U listopadu su zakonodavci usvojili prijedlog zakona koji će ograničiti stope na 100 posto počevši od siječnja ako industrija sama ne smisli prihvatljiv plan. U prosincu je također Nacionalno monetarno vijeće Brazila, najviše tijelo za ekonomsku politiku zemlje, postavilo propise za ograničavanje kamatnih stopa i financijskih troškova u linijama revolving kreditnih kartica na dvostruki početni iznos duga. Novi zakonski okvir trebao bi smanjiti "astronomske" kamatne stope u Brazilu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. svibanj 2024 14:52