17. listopada švedski je ministar civilne zaštite, Carl-Oskar Bohlin, kazao da su komunikacijski kablovi između Švedske i Estonije djelomično oštećeni ranije tog mjeseca. To je bio posljednji u nizu sumnjivih incidenata koji su izazvali bojazan da Rusija uzrokuje probleme pod morem, piše The Economist.
8. listopada je oštećen i obližnji plinovod Baltic connector između Finske i Estonije, za što je finski predsjednik Sauli Niinisto kazao da je rezultat neke ‘vanjske aktivnosti‘. Finska je policija kasnije rekla da je šteta nastala primjenom ‘mehaničke sile izvana‘ te da su na morskom dnu pronađeni tragovi ‘iznimno teških predmeta‘.
Ovi događaji zbili su se tek nešto više od godine dana nakon što su plinovodi Nord Stream I i II, koji plin vode iz Rusije u Njemačku, oštećeni u eksploziji. Švedski tužitelji kažu da iza sabotaže vjerojatno stoji neka država. Prvi sumnjivac je Rusija, koja ima kapaciteta za podvodno prisluškivanje komunikacijskih kablova i njihovu sabotažu, no američki i europski obavještajci u međuvremenu su otkrili da su možda i Ukrajinci odgovorni za eksploziju. Čitava je situacija i dalje vrlo mutna.
Novo oštećenje
U posljednjem incidentu, estonsko ministarstvo komunikacija je 11. listopada primijetilo da kablovi, smješteni oko 50 km od obala Hiiumaa, otoka na ulazu u Finski zaljev, ne rade kako treba. Ministar Bohlin je tada rekao da je šteta nastala otprilike u isto vrijeme i u istom području kao i šteta na plinovodu Baltic connector.
Oštećenje je brzo popravljeno i kablovi sada normalno rade. Regionalni dužnosnici u javnosti nastupaju vrlo oprezno. Charly Salonius-Pasternak, stručnjak sa švedskog Instituta za međunarodne poslove, think tanka smještenog u Helsinkiju, kaže kako finska vlada želi izbjeći upiranje prstom dok ne bude sigurna što se doista dogodilo i dok ne dozna što su saveznici iz NATO-a i EU spremni učiniti u tom pogledu, primjerice nametnuti neke sankcije. Ljudi upoznati sa slučajem, kažu kako istragu otežava i loše vrijeme.
Međutim privatno, dužnosnici snažno sumnjaju da je u sve upletena Rusija. Pribojavaju se da Rusija na taj način pokazuje mišiće kako bi zastrašila baltičke zemlje.
‘Sigurnosna situacija u našem neposrednom okruženju se pogoršala‘, rekao je Pal Jonson, švedski ministar obrane. Švedska je uz Finsku prošle godine aplicirala na članstvo u NATO savezu nakon više stoljeća vojne neutralnosti. Finska se savezu pridružila ranije ove godine, dok je priključenje Švedske stopirala Turska zbog nesuglasica oko kurdskih militanata u Švedskoj.
Američke i europske vojno-obavještajne agencije kažu da je primarna briga ruska Glavna uprava za istraživanje dubokog mora, poznata pod akronimom GUGI. To je u biti mini-mornarica za sebe, s raznim špijunskim brodovima i specijaliziranim podmornicama. Među njima je Belgorod, najveća operativna podmornica na svijetu, sposobna doseći vrlo značajne dubine. Ova plovila mogu pomoću ronioca, manjih podmornica ili podvodnih bespilotnih plovila prerezati kablove ili postaviti eksplozive.
Što su Baltiku radili Kinezi?
No, ova priča ima i obrat. Finska policija koja je istraživala štetu na Baltic conectoru, u istragu je uključila Sevmorput, ruski teretni brod na nuklearni pogon, te Newnew Polar Bear, kineski kontejnerski brod. Oba broda su u to vrijeme bila prisutni na tom području. Ali kineski brod, pod zastavom Hong Konga, bio je bliže mjestu zločina i, prema javnim podacima o praćenju brodova, usporio je blizu naftovoda. 20. listopada finska je policija rekla da je upravo to fokus njihove istrage. Mogućnost da je Kina pokušala sabotirati europsku pomorsku infrastrukturu toliko je ozbiljna da je prilično zabrinula neke čelnike.
Unatoč tome, europski saveznici sve su zabrinutiji zbog poteškoća u zaustavljanju potencijalnih napada prije nego što se dogode i oko identificiranja počinitelja ako se dogode. U radu objavljenom 2021. o ruskoj vojnoj robotici koju je napravio Međunarodni centar za obranu i sigurnost estonskog think-tanka, navedeno je da Estonija i druge baltičke države samo do neke mjere razumiju ono što se događa ispod Baltičkog mora.
Djelomično su tome krive hidrološke karakteristike, kaže Konrad Muzika, jedan od autora, poput visoke razine pozadinske buke, temperature i saliniteta vode i reljefa morskog dna. Također, nedostaje platformi za nadzor, a razmjena informacija između zemalja je ograničena.
‘Bilo bi teško spriječiti ruske podvodne dronove, raspoređene u međunarodnim vodama, da oštete kritičnu podvodnu infrastrukturu‘, zaključuje se u radu.
Opipljiva opasnost
Sada kada je opasnost postala vrlo opipljivija, saveznici se trude otkloniti te nedostatke. 13. listopada čelnici Združenih ekspedicijskih snaga (JEF), britanskog saveza deset sjevernoeuropskih zemalja, uključujući Estoniju, Finsku i Švedsku, raspravljali su o tom pitanju tijekom summita na švedskom otoku Gotlandu. U zajedničkoj izjavi vezanoj uz oštećenje Baltic connectora rečeno je da taj ‘incident pokazuje da su prijetnje kritičnoj podmorskoj infrastrukturi stvarne‘.
Nekoliko dana kasnije, Antti Hakkanen, finski ministar obrane, rekao je da njegova zemlja pojačava svoj podmorski nadzor u Finskom zaljevu i Baltičkom moru nabavom novih podvodnih senzora. 19. listopada finsko ministarstvo obrane blokiralo je tri transakcije u kojima su ruski kupci pokušali kupiti neke nekretnine, uz obrazloženje da bi to ‘ometalo‘ organizaciju nacionalne obrane ili nadzor i očuvanje teritorijalne cjelovitosti‘. Istog dana NATO je, nakon što je početkom godine uspostavio podvodnu zaštitnu ćeliju, rekao da je pojačao zračne i pomorske patrole u Baltičkom moru, te da je u to područje poslao dodatne lovce na mine.
Finska obavještajna služba (SUPO) je 12. listopada rekla da je ‘malo vjerojatno da će u bliskoj budućnosti infrastrukturne operacije u Finskoj biti oštećene‘. No upozorili su i da su ‘dani stabilnih rusko-finskih odnosa prošli‘.
‘Rusija trenutno tretira Finsku kao neprijateljsku zemlju‘, dodali su.