Mjanmar ove nedjelje, nakon pet godina od posljednjih izbora, ali i od početka građanskih sukoba, ponovnog povratka vojnog režima i razornog potresa, očekuju novi izbori.
Izbori će se u nedjelju po mnogočemu razlikovati od onih prije pet godina, ponajviše u pogledu valjanosti. Birat će se između 57 stranaka, ali se za većinu smatra da su barem nekim dijelom povezane ili ovisne o vojnoj hunti koja je došla na vlast državnim pučem 2021. godine. Osim toga, u prošlim je izborima veliku ulogu imao SAD, koji je potpomagao izborni proces raznim edukacijama koje su imale za cilj podržati stanovništvo te tako usmjeriti zemlju k osamostaljenju od susjedne Kine. Od tada je prošlo pet godina, a najveća je podrška ovim izborima upravo kineska vlast.
Pobjeda zajamčena
Dakle, glasanje će biti kontrolirano ponuđenim izborom jer će se na „listićima” pojaviti uglavnom samo oni kandidati koje hunta odobri, no to nije jedini alat kojim će se vlast koristiti za jamstvo pobjede. Glasanje će biti omogućeno u 56 od 330 administrativnih jedinica, odnosno samo na onim područjima koja kontrolira vojska.
Vojna je hunta u nekom obliku na vlasti u Mjanmaru od 1962., a posljednji je put svoj položaj etablirala 1. veljače 2021. nakon državnog puča kojim je poništila nacionalne izbore iz prethodne godine. Naime, posljednji su se izbori održali 2020. godine, kada je na čelo države došla Nacionalna liga za demokraciju (NLD) pod vodstvom Aung San Suu Kyi. Inače, NLD, na čelu sa Suu Kyi, pobijedio je i na izborima 1990., no, kao i ovog puta, i tada je vojni režim poništio pobjedu te čelnicu prisilio na kućni pritvor.
Njihova je pobjeda 2020. označila kratkotrajnu promjenu u zemlji jer su se samo nekoliko mjeseci nakon izbora pojavile napetosti između tada novoosnovane civilne vlade i moćne vojske, a sve je kulminiralo ponovnom vojnom premoći.
Vojska preuzela vlast
Cijela je situacija zapravo eskalirala kada su novoizabrana čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir, Suu Kyi, zajedno s nekoliko visokih dužnosnika vladajuće stranke uhićeni pod izlikom neregularnosti u izbornom procesu. Usprkos optužbama, Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da su izbori bili slobodni i bez većih nepravilnosti. Međutim, samo nekoliko sati nakon uhićenja, vojska je objavila preuzimanje vlasti i uvela izvanredno stanje na godinu dana.
Uslijedili su masovni građanski prosvjedi, koji su završili nasilnim ugušivanjem i uhićenjima, kao i progonom pobunjenika. Broj uhićenih je do jeseni 2022. prelazio brojku od 15.500 osoba, 700.000 državljana bilo je primorano napustiti zemlju, a 1,2 milijuna osoba bilo je već tada raseljeno. Te je iste godine UN, na temelju preliminarnog istraživanja, upozorio da situacija u ovoj azijskoj zemlji sve više graniči s ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Unatoč velikom trudu na afirmaciji moći putem nasilja, vojna se hunta do danas nije sasvim ustabilila na vrhu. Mnogi smatraju da je to povod izborima ovog vikenda.
„Ovi izbori se jasno odvijaju u okruženju nasilja i represije. Ne postoje uvjeti za korištenje slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja”, komentirao je predstojeće izbore Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk, a s tom se izjavom slaže i zapadna zajednica.
Podrška od susjeda
No, čini se da mjanmarskom vrhu ne nedostaje podrške. Paradoksalnu podršku ovim izborima daje jednostranačka Kina, koja huntu podržava od početka. Kina, koja na južnog susjeda gleda kao na taktičku poveznicu s Indijskim oceanom, tvrdi da su izbori jedini put k stabilnosti ovog područja.
Taj je stav potvrdio i Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, koji je ranije ove godine izjavio kako se nada da će izbori iznjedriti mir u državi zaustavljanjem nasilja među strankama, ali i uspostavom državnog vodstva utemeljenog na volji naroda.
Nestabilna situacija dodatno se pogoršala kada je zemlju u ožujku ove godine pogodio potres jačine 7,7 stupnjeva po Richteru. Epicentar razornog potresa bio je u blizini grada Mandalaya, drugog po veličini, koji je tada brojao oko 1,5 milijuna stanovnika. Jugoistočna zemlja, koja je već bila obilježena velikim siromaštvom i potrebom za humanitarnom pomoći, tada je došla na novu razinu panike jer je koordinacija oko pomoći bila praktički nemoguća.
S jedne je strane bila vojna hunta, predvođena generalom Minom Aungom Hlaingom, koja je u jeku potresa nastavila sa zračnim napadima na nekim mjestima, a s druge strane Vlada nacionalnog jedinstva (NUG), koja je objavila 14-dnevno jednostrano primirje radi pružanja pomoći. Inače, NUG je mjanmarska vlada sastavljena od parlamentarnih zastupnika izabranih na izborima 2020., koja operira u egzilu, a kojoj je cilj svrgavanje vojne vlasti.
Pomoć samo za one pod vojskom
Iznenađujuće u cijeloj situaciji bio je poziv za pomoć koji je general Min Aung Hlaing (inače, prvi put da je takvo nešto napravio) uputio međunarodnoj zajednici, a ona je spremno reagirala te su tako Rusija, Kina, Indija, Singapur, SAD i EU poslali humanitarnu pomoć i timove za potragu.
No, ni to nije bilo u velikoj mjeri uspješno jer je rješenje, osim oprečnim reakcijama na prirodnu katastrofu koja je zadesila zemlju, bilo zakomplicirano i teritorijalnom rascjepkanošću. Kako je vojna vlast sada spremna ponuditi opciju glasanja samo područjima pod svojom kontrolom, tako je samo njima bila spremna pomoći u trenutku katastrofe.
Pored svega navedenog, Mjanmar će se uskoro ponovno naći na tapeti globalne osude, ali ne zbog recentnih događaja, već onih koji se desetljećima ignoriraju nauštrb ljudskih prava. Sljedeći mjesec konačno kreće saslušanje slučaja Mjanmara protiv muslimanske manjine Rohindža, u kojemu je Mjanmar optužen za kršenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Saslušanje u siječnju
Naime, već je 2017. odvojena misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila da su se tijekom protjerivanja oko 740.000 Rohindža iz Mjanmara uključivala i „genocidna djela”. Gambija je podnijela tužbu Međunarodnom sudu još 2019. godine, nakon što je posjetila izbjeglički kamp u Bangladešu, a prvo rješenje kojim su odbačeni prigovori Mjanmara stiglo je 2022.
Za par tjedana, odnosno od 12. do 15. siječnja, održat će se saslušanje argumenata tužitelja, nakon čega će sud saslušati Mjanmarovu obranu od 16. do 20. siječnja. Konačno, ali i iznenađujuće, sud je rezervirao tri dodatna dana za saslušanje žrtava, ali ono neće biti otvoreno za javnost.
Inače, ranije spomenuta bivša čelnica Mjanmara, Aung San Suu Kyi, neko je vrijeme bila u središtu napada oko ovog slučaja jer je bila optuživana da ne čini ništa te da pušta vojsku da čini što želi, tako skupljajući simpatije javnosti koja nije blagonaklono gledala prema manjinskoj skupini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....