Dok hrvatski biciklisti sanjaju o boljim uvjetima i stazama na kojima neće riskirati svoje živote, Nizozemska, koja već ima više bicikala nego ljudi, platit će ljudima da se voze na biciklima.
Više od polovice nizozemskih vozača koji automobilom putuju na posao, od svog su radnog mjesta udaljeni oko 7,5 kilometara, a vlada smatra kako je to razdaljina koju bi lako mogli prijeći zdravijom i ekološki prihvatljivijom varijantom.
Nizozemska trenutačno ima 17 milijuna stanovnika i 23 milijuna bicikala, a podaci pokazuju kako je prije dvije godine u toj zemlji više od četvrtine putovanja bilo upravo na tom dvokotačnom prometalu. Međutim, od toga je samo 25 posto putovanja bilo na posao, 37 posto iz zabave, a ostatak radi šopinga, odlaska u školu i ostalih aktivnosti.
Promocija
Upravo zato će oni koji putuju biciklom na posao moći ostvariti poreznu olakšicu od 0,19 eura za svaki prijeđeni kilometar, s tim da će se tvrtka i zaposlenik sami dogovoriti o dužini biciklističke rute. Iako ova mjera postoji već neko vrijeme, malo kompanija zna za nju, stoga se nizozemska vlada nada da će to promijeniti boljom promocijom.
Osim ovog benefita, nedavno je objavila i kako će uložiti 340 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu kako bi u sljedeće tri godine privoljela barem 200 tisuća ljudi na bicikliranje.
Projektom se planira 15 novih ruta pretvoriti u “biciklističke autoceste” koje će povezivati centar grada s predgrađima, stvoriti 25 tisuća biciklističkih parkirnih mjesta i dograditi više od 60 skladišta za bicikle, piše CNN.
“Moja je težnja osigurati da ljudi mogu jednostavno putovati na posao i u školu ili posjetiti svoju obitelj i prijatelje”, rekla je Stientje van Veldhoven, državna tajnica nizozemskog Ministarstva infrastrukture i upravljanja vodama.
Zagađenje
Međutim, nije oduvijek Nizozemska bila raj za bicikliste.
“Tijekom 1960-ih i 1970-ih mnogi nizozemski gradovi imali su puno više automobila nego bicikala. Tako je bilo sve do kasnih 80-ih godina kad su implementirane politike prioritiziranja bicikliranja i pješačenja”, objasnila je Meredith Glaser, istraživačica na Institutu za urbano bicikliranje pri Sveučilištu u Amsterdamu.
Dodala je kako se u to vrijeme dogodilo nekoliko bitnih faktora koji su utjecali na “promjenu klime”, primjerice, naftna kriza, društveni pokreti protiv gradnje autocesta i sve veća naseljenost gradova. Danas je ta zemlja jedna od rijetkih na svijetu koja bicikliranje shvaća kao ozbiljan način prijevoza.
Eto, ako je Nizozemska mogla, zašto ne bi i Hrvatska?