Ovaj treći val, u rujnu, nakon ruske odluke o masovnoj mobilizaciji, potpuno je poremetio tržište. Ljudi su počeli bezglavo dolaziti, neki sami, neki s malom djecom. Doslovno su nas blokirali. Kada oglasim stan, istog trena krenu pozivi, a nerijetko smo imali i situacija da su ljudi došli izravno u agenciju s koferima da ih odmah vodimo u stan, priča nam Kaća Lazarević, suvlasnica agencije za promet nekretninama iz Beograda, naglašavajući kako u više od 35 godina rada ne pamti ovakvu situaciju.
Kaže da je najam nekretnina u Beogradu u posljednja tri tjedna eksplodirao, prvenstveno zbog enormne navale, uglavnom mlađih, Rusa koji su spas od mobilizacije i odlaska na ratište u Ukrajinu potražili u Beogradu. Imali su, priča Lazarević, i u ožujku jedan manji val te u lipnju i srpnju jedan malo jači, ali ovaj rujanski je sve nadmašio.
I hoteli su puni
Posjet Beogradu jedan je od najčešćih izbora brojnih Hrvata kada je u pitanju garantirano dobra zabava uz primjerene, pa čak i jeftine cijene smještaja, hrane i pića. No, u posljednjih nekoliko mjeseci, što je, naravno, uzrokovano i globalnom recesijom i inflacijom, Beograd više nije tako pristupačan. Hoteli su gotovo u potpunosti popunjeni, pogotovo ako morate hitno otputovati. Smještaj nije nimalo jednostavno pronaći, pa su potrebni brojni kompromisi. To i ne čudi jer Rusi i dalje dolaze, pa se privremeno smještaju u hotele i apartmane dok ne pronađu neko trajnije rješenje, a nerijetko im hoteli i apartmani postaju i stalna mjesta boravka jer stanova, kaže Lazarević, nema.
- Točnije, nema onih kakve najviše traže, a to su manji stanovi od 40 do 70 kvadrata. Rusi koji dolaze, naime, nisu top-bogataši. Takvi su se na vrijeme sklonili u Dubai ili Tursku. Ljudi koji su došli u Beograd traže manje stanove i preferiraju užu gradsku jezgru, a cijene su eksplodirale i udvostručile se, s 300 na 600 eura, s 500 na 1000. To su traumatične situacije za ljude koji traže stanove i za nas koji posredujemo, a jedino nisu za one koji iznajmljuju stanove i koji pokušavaju zaraditi na tuđoj muci. To nije dobro ni za nas, ni za tržište.
Doživjela sam da me zovu ljudi iz visokih struktura i mole da dam prednost njihovim prijateljima. Sad me ne mole za jednu, nego za pet-šest obitelji, a ja im, čak i da želim, ne mogu izaći u susret jer nemamo što iznajmiti - kaže Kaća Lazarević te dodaje kako ima i onih koji ne žele iznajmljivati Rusima.
- Neki smatraju da će oni ovdje biti kratko, neki da se možda neće prema imovini odnositi primjereno jer su to uglavnom bolje namješteni stanovi pa ne žele iznajmiti ni za dvostruko veću cijenu. Ima i onih koji ne žele iznajmljivati iz osobnih razloga jer možda rade u ambasadi, policiji... Neki ne žele jer ne bi prijavili. No, s druge strane, ima i ružnih situacija da su vlasnici od svojih dugogodišnjih najmoprimaca tražili da im počnu plaćati dvostruko skuplje ili su ih u suprotnom izbacivali iz prostora - priča Lazarević.
Dodaje da su u najvećem problemu studenti, koji ne mogu plaćati 500, 600 ili 700 eura za stan pa odlaze na periferiju. Da je tako, rekli su nam i studenti Marija i Vladan.
Cijene hrane
- Imamo neke kolege s fakulteta koji nisu mogli naći stan u blizini centra, nego su morali otići na periferiju. U centru je jednostavno postalo preskupo ili nema stanova - potvrdili su nam ovu histeričnu situaciju u kojoj se našao glavni grad Srbije.
Osim najma stanova, poskupjelo je i sve ostalo: cijene u dućanima, hrana u restoranima... Ugledni ekonomski novinar Miša Brkić, koji piše za Danas i Nedeljnik, kaže da su on i supruga, koji oboje imaju dosta dobre mirovine, do prije sedam-osam mjeseci uspijevali tim primanjima dočekati kraj mjeseca, čak i nešto uštedjeti.
- Sada nam je deset dana prije nove mirovine račun prazan. Najveći je skok cijena u dućanima, ali primijetili smo i da počinje nestajati kvalitetnija uvozna roba, prvenstveno hrana, teško je naći neke talijanske delicije, francuske sireve... - kaže Brkić koji ističe da je pojačan priljev Rusa u Beograd izazvao poremećaje samo na nekretninskom tržištu.
- U drugim ekonomskim sektorima to se ne osjeti. Najviše je poskupljenja u nekretninskom sektoru, iako su i tu cijene već prije počele divljati. Puno je ljudi iz unutrašnjosti i južne Srbije, koji su se dokopali nekog novca prodajom zemlje državi za autocestu ili za rudnike, pokupovalo stanove u Beogradu svojoj djeci jer u Srbiji se nema u što drugo ulagati nego u nekretnine ili zlato.
Ova vlast ne potiče i ne educira ljude da ulože u vlastiti biznis, burza praktički ne postoji, a u fondove se ne vjeruje, pa ostaju samo nekretnine i zlato. I to je dio odgovora tolike potražnje za stanovima. Iznajmljivači su, pak, sada namirisali priliku za ekstraprofit - objašnjava Brkić koji smatra da je život u Beogradu i općenito Srbiji poskupio 20 do 25 posto za što je, kaže, najveća odgovornost na vlasti.
Odgovornost države
- Vlast u Srbiji voli reći da je sve poskupjelo zbog globalne recesije, ali ja mislim da je to 40 posto uzroka, dok je za 60 posto kriva vlast koja je u posljednje dvije godine ubacila enormno puno novca u sustav, dijeleći subvencije od djece i mladih do umirovljenika, tvrtkama, nezaposlenima, radnicima... Velik je iznos u pitanju, država je podijelila devet-deset milijardi eura, a kada toliko novca izbacite na tržište i za njega ne postoji ekvivalent u robi, dobijete inflaciju za koju je 60 posto kriva vlast i koja je veća nego u EU. Sada smo u opasnosti da se inflacija sa smanjenom proizvodnjom pretvori u stagflaciju - zaključio je Brkić.