Svaki peti Španjolac (21,3 posto) smatra da je era vladavine diktatora Francisca Franca, koja je trajala od 1939. do 1975. godine, bila "dobra" ili "vrlo dobra" za Španjolsku, pokazala je anketa koju je u listopadu ove godine proveo Centar za sociološka istraživanja (CIS), španjolska državna tvrtka za istraživanje javnog mnijenja.
Slične odgovore na slično pitanje 2000. dalo je 11,2 posto. Kad je CIS u srpnju 2023. Španjolce stare između 18 i 24 pitao preferiraju li autoritarnu vlast ili demokratsku, 17,3 posto reklo je da im je autoritarizam draži. Postotak mladih koji bi radije živjeli pod autoritarnim režimom 2009. bio je 10 posto manji. Ne čudi stoga što su društvene mreže danas preplavljene snimkama Francovih tirada protiv modernih problema koje su napravljene s pomoću umjetne inteligencije, lekcija iz povijesti u kojima dominira revizionizam i techno remiksi španjolske himne iz doba zloglasnog "generalissimusa", objavio je Reuters.
Stavovi španjolskih ljevičara i desničara o Francu dijametralno su suprotni. Razlog za to može se pronaći u činjenici da se Španjolska nije temeljito pozabavila svojom problematičnom poviješću kao što su to napravile, primjerice, Južnoafrička Republika i Čile. Otkad je 2018. došla na vlast, vlada španjolskog premijera Pedro Sánchez intenzivirala je napore da to učini.
Kako su žene živjele za Francove diktature, kad je razvod bio zabranjen, a seks tabu
Ekshumirala je kosti žrtava Francova režima, mjesta na kojima je provodio represiju prekrstila je u mjesta "demokratskih sjećanja", uklonila je frankističke simbole s javnih površina i u medijima promovirala demokratske vrijednosti. Konzervativna Narodna stranka (PP) i krajnje desni Vox te mjere osporavaju na sudovima jer smatraju da se bave žrtvama samo jedne strane.
Jašući val nezadovoljstva zbog ustupaka separatističkim pokretima i povećanog priljeva migranata, Vox je gotovo udvostručio broj potencijalnih birača iz 2023. godine. Potpora Voxu u anketama porasla je u srpnju ove godine na rekordnih 18,9 posto, a CIS-ove ankete pokazuju da mu osjetno raste popularnost među mladima, ponajprije mladim muškarcima.
Voxov parlamentarac Manuel Mariscal kaže da mnogi mladi ljudi uz pomoć društvenih mreža "otkrivaju da period nakon Španjolskog građanskog rata (1936. - 1939.) nije bio mračan, nego je to bio period rekonstrukcije, napretka i pomirenja s ciljem ujedinjenja nacije". Povjesničar Steven Forti slaže se da društvene mreže populariziraju autoritarizam, ali i antiestablišmentske i revizionističke stavove, koji se lakše primaju zbog protoka vremena. "Današnji mladi ljudi nisu iskusili diktaturu, a u većini slučajeva nisu je iskusili ni njihovi roditelji", rekao je Forti.
Pristaše Franca kažu da su u njegovo vrijeme troškovi života bili niži nego što su danas. Međutim, Reuters navodi da su svi ekonomski pokazatelji danas bolji. Frankisti dodaju da je pokojni vođa "španjolske države" izgradio brojne brane, bolnice i stambene objekte, ali i suzbio širenje komunizma te Španjolsku zadržao na okupu. S druge strane, povjesničari kažu da je Francov režim pogubio desetke tisuća disidenata, upravljao velikom mrežom zatvora i radnih logora te mučio zatvorenike.
Nezavršeni Španjolski građanski rat
Političke stranke, sindikati i separatistički pokreti nisu mogli djelovati u Francovoj Španjolskoj, a žene su za obavljanje jednostavnih administrativnih poslova morale dobiti dopuštenje od muževa ili očeva. Cenzori i tajna policija provodili su Francovu ideologiju, svojevrsnu mješavinu španjolskog nacionalizma i ekstremnog katolicizma. Milijuni Španjolaca tada su napustili zemlju zbog represije i gladi koje su vladale, objavio je Reuters.
Vlada Kraljevine Španjolske obećala je da će raspustiti Zakladu Franco, neprofitnu organizaciju koju su osnovali simpatizeri pokojnog diktatora. Očekuje se da će postupak gašenja biti dug i da će se na kraju rješavati na sudu. "Mogu je ugasiti i zabraniti, ali ideje nikad neće nestati. One će se i dalje širiti s vremenom. Riječ je o totalitarnoj mjeri koja nas nigdje neće odvesti", rekao je za Reuters predsjednik zaklade Juan Chicharro.
Dodao je da ljevica često potegne pitanje Franca kako bi skrenula pažnju s drugih problema. Emilio Silva, predvodnik skupine koja se bori za prava žrtava frankizma, rekao je da Franco zapravo nikad nije nestao. "Frankizam i dalje postoji u Španjolskoj. Ostalo je stotine tragova. Franco je i dalje pokopan u grobnici plaćenoj mojim porezima", rekao je Silva.
Carmina Gustran, povjesničarka koja vodi vladine komemorativne događaje pod nazivom "Španjolska: 50 godina slobode", rekla je za Reuters da se protiv dezinformacija i revizionističkih narativa vlasti moraju boriti obrazovnim programima i programima digitalne pismenosti. “Ne možete zatvoriti ranu koja nije zacijelila. Ako se ne očisti, inficirat će se,” rekla je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....