Predsjednički izbori u Čileu idu u drugi krug u prosincu, u kojem će se sučeliti kandidatkinja Komunističke partije i kandidat radikalne desnice, nakon što u prvom krugu u nedjelju nitko nije osvojio dovoljno glasova za pobjedu.
Kampanjom su dominirali teme kriminala i imigracije, u trenutku kada je migracija u zemlju posljednjih godina snažno porasla, a kandidati obećavali borbu protiv stranih bandi poput venezuelanskog Tren de Aragua.
Jeannette Jara iz Komunističke partije, predstavnica vladine koalicije, tijesno je pobijedila u prvom krugu, odmah iza nje plasirao se krajnje desni kandidat José Antonio Kast.
Takav rezultat očekivano pogoduje Kastu, budući da je Jara bila jedina kandidatkinja ljevice, dok se na desnici natjecalo više kandidata koji su međusobno podijelili glasove.
U drugom krugu 14. prosinca birači će se morati okupiti oko jednog od ovo dvoje kandidata, piše BBC.
Očekuje se da će Kast preuzeti dobar dio glasova kandidata koji nisu prošli dalje, uključujući centrističku senatoricu Evelyn Matthei i radikalnog libertarijanskog zastupnika Johannesa Kaisera.
Ako se takav scenarij ostvari, Čile bi mogao postati najnovija zemlja Latinske Amerike koja se politički okreće udesno.
Kast je konzervativni odvjetnik i bivši zastupnik koji je izgubio drugi krug predsjedničkih izbora 2021. od Gabriela Borica, Čileanca hrvatskog podrijetla. Ovo mu je treći pokušaj osvajanja predsjedničke funkcije.
Glavna teme - kriminal i imigracija
Otac je devetero djece, zagovara oštro suzbijanje imigracije, uključujući i Trumpovski „zid na granici“, protivi se pobačaju čak i u slučaju silovanja, kritizira ekološki i autohtoni aktivizam te zagovara smanjivanje državnog aparata.
Njegov je brat bio ministar tijekom Pinochetove diktature, a otac mu je bio član Nacističke stranke.
Na izbornoj večeri poručio je da Čile mora izbjeći „kontinuitet vrlo loše vlade. Možda najgore u demokratskoj povijesti Čilea.“
Iako je Jara članica Komunističke partije, mnogi je u praksi smatraju kandidatkinjom centra. Bila je ministrica u Boricevoj vladi, a u programu ističe povećanje proizvodnje litija, podizanje minimalne plaće, izgradnju novih zatvora i slanje vojske na granice radi jače kontrole.
Dok su pristizali rezultati, poručila je: „Demokracija u našoj zemlji mora se čuvati i cijeniti. Skupo smo je izborili, a danas je ponovno u opasnosti.“
Oboje kandidata u kampanji je naglašavalo planove za borbu protiv kriminala i imigracije, u trenutku kada u zemlji raste broj organiziranih zločina i otmica.
Strano stanovništvo u Čileu poraslo je od 2017. Nacionalna služba za migracije objavila je da je u prosincu 2023. prešlo 1,9 milijuna ljudi. Procjenjuje se da barem 330.000 migranata živi u zemlji bez dokumenata, većinom iz Venezuele.
Kast porast kriminala pripisuje imigraciji, iako brojna istraživanja pokazuju da stranci u prosjeku čine manje kaznenih djela nego domaći stanovnici.
Čile, koji se u odnosu na druge zemlje regije percipira kao sigurniji i prosperitetniji, postao je privlačna destinacija za migrante i za povratnike iz SAD-a nakon pooštravanja Trumpove migracijske politike.
Kast obećava izgradnju rovova duž sjeverne granice s Peruom i Bolivijom, masovne deportacije nedokumentiranih migranata i onih koji su ilegalno ušli u zemlju, te nove zatvore maksimalne sigurnosti po uzoru na Salvador.
Jara također najavljuje izgradnju novih zatvora i protjerivanje stranaca osuđenih za trgovinu drogom.
Ovi izbori bili su prvi na kojima su svi punoljetni građani automatski registrirani, a glasovanje je bilo obvezno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....