Na završnoj tiskovnoj konferenciji summita EU i Zapadnog Balkana Charles Michel je istaknuo kako regija Zapadnog Balkana ima ''stratešku važnost u EU'' te da je njihova želja raditi na proširenju.
No zemljama regije potrebne su reforme i investicije kako bi se regija uskladila s prioritetima EU, poput Europskog zelenog sporazuma ili Digitalne agende, naglasio je. Predsjednica europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da je cilj bloka EU omogućiti proširenje. Ekonomski i investicijski plan je u centru našeg angažmana u regiji, rekla je Leyen, naglasivši da je Komisija stavila na stol početnih ''9 milijardi eura za investicije''.
Razina cijepljenja
Konkretne najave koje su se u srijedu dogovorile bile su: europski investicijski program u iznosu od 30 milijardi eura za regiju te osiguravanje da Zapadni Balkan dostigne istu razinu cijepljenja kao EU do kraja 2021. godine, te da se roaming pravila usklade s EU. Ono što je sigurno jest to da čelnici EU žele dati potporu regiji Zapadnog Balkana u vrijeme kada Rusija i Kina povećavaju svoj angažman.
Prije summita, čelnici 27 zemalja EU okupili su se u renesansnom dvorcu Brdo na neformalnoj večeri. Kako saznaje Politico, prema riječima dužnosnika Vijeća, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zatražio je od čelnika da ostave svoje telefone ispred vratiju ''kako bi se osigurala povjerljivost rasprave o ulozi EU u svijetu''.
Večera koja je započela s kašnjenjem od više od 90 minuta, nastavila se i nakon ponoći. Kompletan sadržaj razgovora nije poznat, ali prema riječima dužnosnika, Michel je inzistirao na tome da se razgovor treba usredotočiti na mjesto Europe u svijetu.
Međunarodna pozornica
U utorak je Michel u pozivnom pismu definirao da tijekom radne večere želi raspravljati o ''ulozi Unije na međunarodnoj pozornici u svjetlu nedavnog razvoja događaja u Afganistanu, sigurnosnog partnerstva SAD-a, Velike Britanije i Australije (AUKUS) i o razvoju naših odnosa s Kinom''.
Portal Euractiv Jutarnjeg lista prenio je da je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, prije večere naglasio da će promjene u američkom društvu utjecati na ulogu SAD-a u svijetu. Istodobno rekao je da je suradnja sa SAD-om sada puno bolja na području zapadnog Balkana, što je pokazano nedavnim rješenjem krize između Kosova i Srbije. Kao pozitivan primjer spomenuo je ukidanje američkih viza za hrvatske građane.
Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel bila je tijekom večere zabrinuta zbog mogućnosti novog vala migracija. U tome su joj se pridružili kolege iz Nizozemske i Austrije. Janez Janša je intervenirao tijekom večere kako bi ponovio pozive da sve zemlje Zapadnog Balkana budu primljene u EU do 2030. godine. Datum je to koji većina zemalja bloka smatra nerealnim. Prema pisanju Politica: ''Rasprava za stolom bila je kratka", a mađarski premijer Viktor Orbán bio je jedan od rijetkih koji su intervenirali.
