"Sada je vrijeme da odamo počast kraljici, a o tome hoćemo li zadržati monarha kao šefa države, raspravljat ćemo poslije", poručuje australski premijer Anthony Albanese dok se naveliko nagađa koje bi zemlje mogle napustiti Commonwealth nakon smrti najdugovječnije britanske kraljice, Elizabete II.
Aktivisti su u mnogim prekomorskim zemljama požurili su iskoristiti trenutak. Naime, Kralj Charles III. službeno je šef države 14 zemalja izvan Ujedinjenog Kraljevstva, među ostalim i Australije, Novog Zelanda, Kanade, nekoliko karipskih zemalja i pacifičkih otočnih zemljica. Kraljica je u tim zemljama uživala prilično veliku popularnost, pogotovo s obzirom na dob i činjenicu da se velika većina "podanika" nije niti sjećala vremena prije Elizabete II. Charles III. nije popularan poput majke. "Mislim da će doći do promjene. Vjerujem da će ljudi sada zaista o tome početi razmišljati", rekao je Areti Metuamate, novozelandski aktivist za promjene.
No, to će se tek vidjeti. I prije kraljičine smrti neke su zemlje signalizirale da su gotove s monarhijom, ostavštinom iz doba kolonijalizma. Barbados je prošle godine postao republika. Nekoliko karipskih zemalja, uključujući Jamajku, također je objavilo da planira napustiti Monarhiju. Premijer Antigve i Barbude, odgovarajući na novinarsko pitanje ovog vikenda, rekao je da će u iduće tri godine održati referendum o tom pitanju.
Kako piše Wall Street Journal, situacija ne izgleda puno drugačije ni u velikim "draguljima" britanske krune. Travanjska anketa Angus Reida pokazala je, piše WSJ, da gotovo 60 posto Kanađana podržava usmjerenje Barbadosa ili Jamajke. Polovica Kanađana izjavila je da ne misli da bi njihova zemlja trebala ostati ustavna monarhija u budućnosti. "Šaljemo izraze sućuti i poštujemo njezinu predanost službi, ali mi smo spremni izložiti argumente u korist nemonarhijske alternative za 21. stoljeće", poručili su Građani za kanadsku republiku, skupina koja želi aboliciju monarhije.
Pitanje se postavlja i u Australiji, gdje su birači 1999. godine odbacili ustavni amandman za ukidanje monarhije. Nedavne ankete pokazale su da više Australaca podržava uspostavu republike nego ostanak u monarhiji. Ipak, mnogo je neodlučnih. Premijer Australije Albanese mnoge je podsjetio na tu temu kada je, nakon pobjede na izborima, u svibnju imenovao pomoćnog ministra za republiku. U razgovoru za Sky News u nedjelju Albanese je rekao da je "sada vrijeme za odavanje poštovanja kraljici" te da nema planove za referendum tijekom svojeg prvog mandata, koji istječe 2025. godine.
Sve do 80-ih godina prošlog stoljeća, podsjeća WSJ, na mnoge sudske odluke u Australiji mogla se uložiti žalba u Ujedinjenom Kraljevstvu. Glavni guverner, predstavnik monarha, još ima neke ovlasti, koje obuhvaćaju izdavanje naloga, sudskih odluka i sazivanje općih izbora. Te ovlasti prakticira na savjet australskih ministara, ali smatra se da u nekim slučajevima može i samostalno djelovati. Sedamdesetih je godina smijenio premijera Gougha Whitlama.
Mišljenje Cindy McCreery, stručnjakinje za monarhiju i kolonijalizam sa Sveučilišta Sidney, smatra da su monarhiji dani odbrojani. Kraljica Elizabeta II. je 1954. godine posjetila Australiju. Bila je prva vladarica Ujedinjenog Kraljevstva koja je to učinila i Australci su je masovno dočekali s oduševljenjem. Međutim, tada su mnogi bili povezani s Britanijom, a danas je većina stanovnika ili rođena u Australiji ili je podrijetlom iz neke druge zemlje, podsjeća Wall Street Journal.
Međutim, odluči li Australija odbaciti britanskog kralja kao šefa države, pitanje je kako će imenovati osobu koja bi obnašala tu dužnost umjesto njega. Na referendumu 1999. godine predloženo je da predsjednika imenuje parlament dvotrećinskom većinom, ali taj su prijedlog mnogi kritizirali "jer daje previše moći političarima". Australski republikanski pokret je predložio da svaka savezna država predloži kandidata, a finalnu bi odluku donijeli građani.
Međutim, neki australski političari podržavaju krunu. "Pogledamo li svjetske demokracije, vidjet ćemo da su među njima ustavne monarhije najstabilnije. Australija će podržati našeg novog kralja", poručio je Jarrod Bleijie, zastupnik iz Queenslanda i glasnogovornik Australske monarhističke lige.
Premijerka susjednog Novog Zelanda Jacinda Ardern već je ranije izjavila kako bi ta zemlja mogla postati republika za njezina života. "Pitanje monarhije nije prioritet njezine vlade", komentirala je Katie Pickles, profesorica povijesti sa Sveučilišta Canterbury za WSJ. Jedna je komplikacija sporazum između Maora i krune koji se smatra novozelandskim osnivačkim dokumentom, kaže Pickles. "Mi smo najrezerviraniji u Commonwealthu kada je riječ o promjenama", smatra također Pickles, podsjećajući da su Novozelanđani 2016. glasali protiv izbacivanja zastave Union Jack s nacionalne zastave Novog Zelanda. Međutim, neki bi političari republiku.
U slučaju Kanade uspostava republike bila bi izuzetno teška u proceduralnom smislu. Ustavni stručnjaci ističu da bi za promjenu ustava bilo potrebno jednoglasje saveznog parlamenta i svih deset provincijalnih zakonodavnih tijela. A to je, sudeći po praksi proteklih desetljeća, jako teško postići.