Bivši bolivijski predsjednik Evo Morales leti za Meksiko u utorak zrakoplovom meksičke vlade koja mu je odobrila azil.
Meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard ranije je potvrdio kako je vlada poslala zrakoplov u La Paz po Moralesa te da mu je dan azil zbog "humanitarnih razloga".
U Boliviji su "njegov život i integritet ugroženi", stoji u Ebrardovu priopćenju.
U ponedjeljak navečer je Morales javno obznanio da napušta zemlju i odlazi u Meksiko.
"Braćo i sestre, odlazim za Meksiko", napisao je Morales na Twitteru, zahvalivši se pritom Meksiku zbog pružanja azila.
Hermanas y hermanos, parto rumbo a México, agradecido por el desprendimiento del gobierno de ese pueblo hermano que nos brindó asilo para cuidar nuestra vida. Me duele abandonar el país por razones políticas, pero siempre estaré pendiente. Pronto volveré con más fuerza y energía.
— Evo Morales Ayma (@evoespueblo) November 12, 2019
"Boli me što napuštam zemlju zbog političkih razloga, ali uvijek ću pratiti (situaciju)", kazao je Morales.
"Uskoro se vraćam s više snage i energije", dodao je.
Morales je objavio u nedjelju da podnosi ostavku nakon 13 godina vladavine kako bi primirio nasilne prosvjede, koji su izbili nakon objave rezultata spornih predsjedničkih izbora, ali je poručio kako je on žrtva državnog udara. Nakon njegove ostavke uslijedile su ostavke niza visokih bolivijskih dužnosnika.
Morales je pristao u nedjelju na održavanje novih predsjedničkih izbora prema preporuci Organizacije američkih država (OAS) koje su provele reviziju izbora od 20. listopada i pronašle ozbiljne nepravilnosti pri njihovom provođenju.
Objavio je svoju ostavku nakon što je to od njega zatražila bolivijska vojska.
Vojska poručuje da će uspostaviti red
U ponedjeljak je najmanje dvadeset ljudi ozlijeđeno u sukobima kod sjedišta vlade u La Pazu i u susjednom El Altu, prenose novine La Razon.
Policija je suzavcem pokušala rastjerati protivnike i pristaše Moralesa koji se sukobljavaju na ulicama.
Vojska je obećala uspostaviti red i zaštititi javnu imovinu u suradnji s policijom.
"Vojnici će provesti operacije s policijom kako bi spriječili krvoproliće i veće gubitke", poručio je glavni zapovjednik oružanih snaga Williams Kaliman, dodavši da će koristiti "prikladnu silu" protiv skupina vandala koje teroriziraju ljude.
Socijalistički lider koji se borio protiv siromaštva pao je zbog optužbi za mito
Poslije četrnaestogodišnje vladavine Evo Morales objavio je povlačenje s položaja predsjednika Bolivije, iako je donedavno tvrdio da je pobijedio, i to u prvom izbornom krugu. Suočen s uličnim prosvjedima i nasiljem, pritiscima iz inozemstva i, naposljetku, odbijanjem poslušnosti vojske i policije, ipak je odlučio otići jer je Boliviji prijetio građanski rat.
Morales se ionako nije trebao kandidirati jer je još 2016. priznao neuspjeh na referendumu na kojem je tražio mogućnost četvrtog mandata (2020. - 2025.), a tu je reformu odbacilo više od 51 posto birača. U međuvremenu je odlučio ignorirati poraz na referendumu i uz pomoć sudova, koji su mu dopustili još jednu kandidaturu, krenuo po četvrti predsjednički mandat, na izborima koji su održani 20. listopada.
Već su preliminarni rezultati nagovijestili da će ovaj put biti problema jer je izgledalo da je Morales osvojio 45 posto glasova dok je drugoplasirani Carlos Mesa dobio 38 posto, kako je objavio Vrhovni izborni sud nakon gotovo 84 posto prebrojanih glasova. Prema bolivijskim zakonima, da bi predsjednički kandidat pobijedio već u prvom krugu, treba osvojiti najmanje 40 posto glasova i prednost od deset postotnih bodova u odnosu na drugoplasiranog kandidata.
Prebrojavanje
Izgledalo je da Morales nije uspio i opozicija je najavila kako će u drugom krugu kolektivno podržati Mesu, samo da smijene ljevičarskog šefa države. A onda su stigli novi rezultati jer je Vrhovni izborni sud objavio da je socijalistički predsjednik pobijedio sa 47,07 posto glasova, a njegov glavni protukandidat, centrist Mesa, osvojio je 36,51 posto. Razlika je, dakle, bila veća od deset postotnih bodova potrebnih za pobjedu već u prvom krugu.
Uslijedili su pobuna i prosvjedi Moralesovih protivnika, uvjerenih da se radi o krađi glasova. Usto, Europska unija je pozvala na “prekid prebrojavanja glasova koje je u tijeku”, ocijenivši da bi “najbolje rješenje bilo održavanje drugog kruga kako bi se vratilo povjerenje i osiguralo poštovanje demokratskog izbora bolivijskog naroda”, a kontrolu rezultata zatražio je i António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda. SAD, Brazil, Argentina i Kolumbija također su zatražili drugi krug izbora, a naposljetku su promatrači Organizacije američkih država (OAS) donijeli zaključak kako izbori nisu bili fer, odnosno da su Moralesovi ljudi varali. Morales se odbijao povući, ali kada je vojska rekla da je bilo dosta, shvatio je poruku i odstupio, prosvjedujući da je žrtva državnog udara.
Ukratko, izgleda kako je ovo politički kraj najdugovječnijeg latinoameričkog predsjednika koji je izabran na demokratskim izborima. Evo Morales je - koliko god ovo zvuči kao otrcana fraza - potpuno atipičan lider, koji je uspio značajno smanjiti stopu siromaštva u Boliviji, ukinuti monopole koje su držale plinske kompanije i natjerati ih na plaćanje višestruko većih poreza, ali kako svaka vlast kvari, tako su se i uz njegovo ime sve češće javljale optužbe za korupciju. Uostalom, odbio je poslušati glas naroda koji je na referendumu zahtijevao ograničenje broja predsjedničkih mandata, a zbog goleme ambicije za vlašću uskoro bi mogao u zatvor ili egzil.
Podrijetlo
Evo Morales ponosio se indijanskim podrijetlom, i to je otvoreno pokazivao. Prilikom inauguracije na funkciju novog predsjednika Bolivije službeni gosti, među kojima su bili gotovo svi južnoamerički predsjednici država, jednako kao i zastupnici u državnom parlamentu nosili su tamnoplava odijela, dok je on noseći običnu košulju položio zakletvu predsjedniku parlamenta. U inauguralnom govoru najavio je da Boliviji predstoje temeljne privredne i socijalne reforme te izradu novog Ustava u kojem će Indijancima biti zagarantirana prava autonomije. “Pet stoljeća otpora protiv naših osvajača sada je završeno. Naša je namjera da promijenimo Boliviju, ali ne oružjem, nego glasovima birača. Ovo je demokratska revolucija”, riječi su kojima je zaokružio prvi nastup kao šef države.
Evo Morales i papa Franjo
Kada je Morales došao na vlast, Bolivija je bila najsiromašnija južnoamerička država. Unatoč prirodnim bogatstvima - velikim zalihama plina, nafte, cinka i kositra - u to je vrijeme, prema procjenama UN-a, ispod razine siromaštva živjelo oko 60 posto od 10,5 milijuna stanovnika. Posebno je patilo indijansko stanovništvo. O političkoj stabilnosti govori podatak kako je tijekom prvih 155 godina bolivijske državnosti (od 1825. do 1980.) bilo 195 državnih udara ili jedan i pol godišnje. Sve do 1982. zemlju su vodile desničarske vojne hunte koje su imale podršku iz Washingtona jer je SAD-u bilo u interesu da se ljevičarski revolucionarni pokreti ne prošire i na Boliviju pa su dolarima pomagali lokalne generale. Imali su dosta uspjeha, u Boliviji je poginuo i legendarni Che Guevara.
Viši porezi
Evo Morales je najprije pritisnuo naftno-plinski sektor, kojemu je povisio poreze s 18 na 82 posto, i tako u poslovnom sektoru zadobio smrtne neprijatelje. Ali, tako je u državni proračun umjesto dotadašnja 182 milijuna dolara, ušlo 1,3 milijarde na godinu, a prikupljeni novac je upotrijebljen za suzbijanje siromaštva, posebno među indijanskim stanovnicima. Njima je dopustio da sade koku, tvrdeći kako za porast narkomanije nisu odgovorni siromašni proizvođači nego bogati konzumenti. Da drugi ne kupuju, prvi ne bi proizvodili. Nakon prve četiri godine Moralesova mandata broj ekstremno siromašnih se sa 39 smanjio na 27 posto stanovništva, a njegova je vlada seljacima dijelila traktore, povisila mirovine i roditeljske naknade. Pritom se država nije zaduživala.
Hugo Chavez, Fidel Castro i Evo Morales
No, Morales je svojim ljevičarskim stavovima stekao brojne neprijatelje. Kad god je mogao, javno je optuživao Amerikance za imperijalizam, objavio da se solidarizira s Palestincima i prekinuo je diplomatske odnose s Izraelom nakon napada na Gazu 2012. godine, a zabilježeno je da je prilikom susreta papi Franji, kako bi se riješio stresa, predložio da počne žvakati lišće koke. Političke prijatelje je nalazio u zemljama gdje demokracija nije cvala. Bio je blizak s libijskim vlastodršcem Moamarom Gadafijem i tadašnjim iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom. Uostalom, kada je 2014. osvojio treći predsjednički mandat, pobjedu je posvetio Fidelu Castru i Hugu Chávezu.
Zanimljivo je da se među onima koji su pokušali eliminirati Eva Moralesa nalaze - Hrvati. Naime, tijekom prvog Moralesova mandata protiv njegova plana da dio bogatstva iz istočnih pokrajina, koje najviše pune državni proračun, podijeli stanovnicima koji žive na područjima siromašnih Anda sudjelovao je tamošnji tajkun Branko Marinković, sin doseljenika s Brača.
Nestor Kirchner, Evo Morales, Luiz Inacio Lula da Silva i Hugo Chavez
Urotnici
U travnju 2009. godine razotkrivena je navodna urotnička skupina u kojoj su sudjelovali i oporbeni čelnici, a među njima i Marinković. Policija je upala u hotel u Santa Cruzu gdje je uhvatila grupu “terorističkih plaćenika” angažiranih za svrgavanje Moralesa i rušenje vlasti u Boliviji.
U intervenciji policijskih specijalaca ubijeni su vođa skupine Chico, punim imenom Eduardo Rózsa-Flores, Bolivijac s mađarskim i hrvatskim državljanstvom, koji se 1991. pridružio Zboru narodne garde u Osijeku, te Irac Michael Dwyer i Mađar Árpád Magyarosi. Uhićeni su Bolivijac hrvatskih korijena Mario Francisco Tadić i Mađar Elod Tóásó. Marinković je optužen da je financirao državni udar, no uspio je pobjeći u Ameriku, dok je Tadić robijao idućih pet i pol godina. Čini se da se sada ni Moralesu ne piše dobro. (Robert Bajruši)