Dok se američki glavni grad, ali i cijeli SAD priprema za sva moguća iznenađenja koja bi mogla donijeti inauguracija u srijedu, tim izabranog predsjednika Joea Bidena u niskom je startu i pripravan odmah početi s radom.
Već prvog dana svojeg mandata, u srijedu 20. siječnja, odmah nakon inauguracije, Biden će potpisati niz predsjedničkih uredbi kojima bi trebao potvrditi svoje predizborne najave. Jedna među njima je ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u Pariškom klimatskom sporazumu, najavio je u subotu njegov budući šef kabineta Ron Klain. Jedna od najavljenih uredbi je i ukidanje zabrane ulaska u SAD za državljane nekoliko zemalja, uglavnom s muslimanskom većinom. Ova zabrana donesena je samo nekoliko dana nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost u siječnju 2017. godine.
I Amerikancima maske
Što se tiče pandemije, 46. predsjednik SAD-a donijet će uredbu kojom obavezom postaje nošenje maske u prostorijama i područjima koja ovise o saveznoj državi, kao i prilikom putovanja između država, prenosi AFP. Pandemija je dosad u SAD-u odnijela 400.000 života te izazvala ozbiljne ekonomske probleme, a svi se akteri primarno boje trenutka kad će doći do postupnog ukidanja sadašnjih mjera, koje donekle održavaju životne uvjete ljudi koji su ostali bez posla.
Još u četvrtak Biden je predstavio svoj sveobuhvatni plan gospodarskog oporavka - "plan za spašavanje" - vrijedan 1900 milijardi dolara za pomoć kućanstvima i poduzećima. Očekujući kritike zbog toga što će novi plan povećati zaduženost zemlje i opteretiti javne financije, izabrani predsjednik je istaknuo da će "vraćanje ulaganja na polju zapošljavanja i rasne jednakosti dugoročno spriječiti gospodarske štete". Prema tom planu, naknada za nezaposlene, od koje živi 18 milijuna Amerikanaca, isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom. Pitanje je koje visi u zraku poput Damoklova mača: a što nakon rujna?
Taj će plan biti podložan odluci Kongresa, gdje bi mogao naići na oštre otpore republikanaca, a izabrani se predsjednik nada i da će zastupnici prihvatiti povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 7,25 dolara na 15 dolara po satu. Biden planira proširiti moratorij na deložacije i ovrhe, povezane s pandemijom. Nakon toga će uslijediti niz mjera do 1. veljače koje će "olakšati život milijunima Amerikanaca koji pate zbog ove krize", objasnio je budući šef kabineta.
"Izabrani predsjednik Biden će djelovati, ne samo kako bi poništio najozbiljniju štetu koju je Trumpova administracija počinila nego i da zemlju pogura naprijed. I vrati Americi mjesto koje mora imati u svijetu."
Mogu se, navodi AFP, očekivati i mjere povezane s borbom za društvenu i rasnu pravdu. Cilj je u prvih deset dana mandata usmjeriti Ameriku u pravom smjeru kad je riječ o pandemiji, ekonomskoj krizi, borbi protiv klimatskih promjena i etničkoj nejednakosti. Predsjedničke uredbe ne moraju proći zakonodavno odobrenje u Kongresu.
Svime navedenim Biden će ispuniti očekivanja lidera američkih korporacija koji su još tijekom mandata Donalda Trumpa postali izuzetno dinamični akteri američkog javnog života. Nitko ne dvoji da oni i dalje aktivno rade i iza kulisa, ali je svakako za pohvalu što većinu svojih zahtjeva iznose javno.
Portalu Axios prenijeli su kako bi željeli da se Bidenov mandat više zasniva na kompetenciji nego na ideologiji te ih ne smeta najava da će se podići korporativni porezi i porezi bogatima.
Kompetencija, ne ideologija
Važnije im je da vlada djeluje stabilno, bez iznenađenja kojih je Trumpov mandat bio prepun. Suzanne Clark, predsjednica Američke gospodarske komore, za Axios je rekla kako članice komore žele primarno da "u sobi sjedi više odgovornih odraslih ljudi".
Što je referencija na izreku bivšeg senatora, republikanca Boba Corkera, koji je rekao da u "Bijeloj kući više nema odraslih" nakon što je Trump počeo otpuštati ljude iz svojeg kabineta s kojima se nije slagao ili su rekli da je "moron". Plan predsjedničkih uredbi gotovo se u potpunosti poklapa sa željama komore: pomoć u borbi protiv pandemije, cijepljenje, infrastruktura, trgovina, imigracija, radna snaga. Peter Scheer iz financijskog giganta JPMorgan Chase izjavio je: "Poslovni i politički čelnici trebaju odmah staviti na stranu svoje kratkoročne interese i učiniti ono što je najbolje za zemlju".
Ne pamtim takvu izjavu iz financijskih krugova na početku nekog od predsjedničkih mandata u proteklih 40 godina.
Prvi koraci: Biden će se odmah primarno posvetiti borbi protiv pandemije
Novi predsjednik neće gubiti ni trenutka kako bi što prije zaustavio ili preokrenuo barem neke od štetnih poteza koje je povukao njegov prethodnik, ponajprije se brinući za svoje građane
1. Pandemija
Obavezne maske na saveznom teritoriju
Biden će donijeti uredbu kojom obaveza postaje nošenje maske u prostorijama i područjima koja ovise o saveznoj državi, kao i prilikom putovanja između država. Davida Kesslera, bivšeg povjerenika američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), odabrao je za voditelja programa cijepljenja. Plan predviđa uspostavu tisuća centara za cijepljenje učitelja, zaposlenika trgovina, starijih od 65 i ostalih skupina koje su prve na redu za dobivanje cjepiva.
2. Ekonomija
Moratorij na deložacije i ovrhe zbog pandemije
Biden planira proširiti moratorij na deložacije i ovrhe povezane s pandemijom. Pozvat će se na Akt o obrambenoj proizvodnji kako bi povećao proizvodnju opreme potrebne za distribuciju i primjenu cjepiva, poput staklenih bočica, igala i šprica. "Plan za spašavanje" sljedeći je korak za gospodarski oporavak vrijedan 1900 milijardi dolara za pomoć kućanstvima i poduzećima.
3. Migracija
Građani muslimanskih zemalja smjet će u SAD
Jedna od najavljenih uredbi je i ukidanje zabrane ulaska u SAD za državljane nekoliko zemalja, uglavnom s muslimanskom većinom. Ona je donesena samo nekoliko dana nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost. Za taj su dio posebno zainteresirane tvrtke koje trebaju radnu snagu niže kvalifikacije. Iako je Trump tvrdio da migranti kradu radna mjesta Amerikancima, činjenica je da se za te poslove Amerikanci ne prijavljuju.
4. Klimatske promjene
Povratak Pariškom klimatskom sporazumu
Biden će već prvi dan u Bijeloj kući potpisati uredbu kojom se SAD vraća u Pariški klimatski sporazum. Njegov je cilj da SAD bude jedan od predvodnika borbe protiv klimatskih promjena. Zanimljivo je da je prošle godine u Teksasu proizvedeno više energije od vjetra nego od ugljena. Što pokazuje da je i savezna država koja automatski asocira na fosilna goriva krenula u energetsku tranziciju. Što je jedan od ključnih temelja ukupne Bidenove politike.
5. Radna mjesta
Naknade za nezaposlene do rujna
Pandemija je postotak nezaposlenih s minimalnih oko 4 posto podvostručila, pri čemu dio tvrtki još uvijek drži zaposlenike kako bi mogao računati na državne potpore. Naknada za nezaposlene, od koje živi 18 milijuna Amerikanaca, isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom. Rujan je i mjesec do kojeg se predviđa produljenje moratorija na deložacije i ovrhe, te povećanje pomoći u hrani.
6. START
Produljenje nuklearnog sporazuma s Rusijom
Sporazum o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja (START) koji je George H. W. Bush potpisao s Mihailom Gorbačovom, a zatim Barack Obama s Dmitrijem Medvedevom, prestaje važiti 5. veljače. Rusija je Trumpu nudila da mu se trajanje produlji, ali on se time nije stigao baviti. Iz Rusije stižu signali da je ponuda i dalje na stolu, a Bidenovi su suradnici svjesni da je nužno sačuvati posljednji sporazum koji regulira nuklearno naoružanje.
I Kim Jong-un poslao poruku predsjedniku Bidenu, ali prijeteću
Pobjedu na predsjedničkim izborima Joeu Bidenu dosad nije, uz još neke, čestitao debeli sjevernokrejski diktator Kim Jong-un, koji je ovog mjeseca organizirao partijski kongres, a zatim i vojnu paradu na kojoj je pokazao svoje novo naoružanje.
Kim tako ostaje prijetnja iako je Donald Trump nakon njihova prvog sastanka tvrdio da bi morao dobiti Nobelovu nagradu za mir. Prijetnja je utoliko veća što je brutalni vlastodržac priznao, što je u toj zemlji dosad bilo nezamislivo, da je njegov petogodišnji ekonomski plan doživio krah. Zemlja je pod sankcijama UN-a, Kim je bio pokvario odnose s Kinom, pa sada poručuje kako želi što bolje odnose s Moskvom i Pekingom.
A zaoštrava ih sa Seulom. Zemlja je pred ozbiljnim ekonomskim problemima uz glad na koju se stanovnici već naviknuli. U takvim okolnostima nije isključeno da vojna vrhuška, koja i dalje ima jak utjecaj u vrhu vlasti, zatraži da se zaprijeti napadom na neki od ciljeva (Japan zbog toga nabavlja sustave za proturaketnu obranu) kako bi se potom ušlo u neke pregovore, a onda odustalo od napada kad se iskamči dostatna pomoć u hrani i drugim potrepštinama. U Bidenovu timu sjede dobri poznavatelji Kimovih taktika, pa nije isključeno da takav blef neće proći. To bi, međutim, otvorilo prostor unutarnjem sukobu u Pyongyangu uz pobjedu jastrebova i stvarni vojni udar - što bi bilo pogubno za globalni mir.
(Željko Trkanjec)
Rusija najavila da napušta sporazum Otvoreno nebo
Izjava Rusije o pokretanju domaćih postupaka za povlačenje iz Ugovora o otvorenom nebu pomaže u promjeni rasprave o tom važnom dokumentu i otvara mogućnosti za novi sporazum u budućnosti, rekao je u petak za TASS predsjednik Upravnog odbora Zaklade međunarodnog kluba Valdai (jedna od ruskih organizacija za strateško promišljanje) Andrej Bistricki.
"Zbog nedostatka napretka u uklanjanju prepreka za daljnje funkcioniranje ugovora u novim okolnostima, rusko ministarstvo vanjskih poslova ovlašteno je proglasiti pokretanje domaćih državnih postupaka za povlačenje Ruske Federacije iz Ugovora o otvorenom nebu. Relevantna obavijest bit će poslana depozitarima nakon njihova dovršenja", navodi se u priopćenju.
Otvoreno nebo omogućava provjeru vojnih kretanja i mjere ograničenja oružja zemalja potpisnica nadzornim letovima, a američki predsjednik Donald Trump odlučio ga je napustiti u studenome prošle godine, optuživši Rusiju da ga krši, što Moskva niječe. Rusija je izrazila zabrinutost da bi Sjedinjene Države, unatoč povlačenju, mogle i dalje imati pristup obavještajnim podacima o preletima koje prikupljaju američke saveznice potpisnice ugovora.
"Ruska je strana iznijela konkretne prijedloge u skladu s temeljnim odredbama ugovora kako bi održala svoju održivost u novim okolnostima. Žao nam je što možemo reći da nismo dobili potporu od naših saveznika iz SAD-a", navodi se u priopćenju. Ovim je korakom Rusija otvorila još jedno pregovaračko područje za novu američku administraciju jer je sporazum Otvoreno nebo jedan od temelja detanta budući da omogućava uzajamnu kontrolu. Joe Biden i njegov tim sada ima šest mjeseci vremena da uvjeri rusku stranu da se vrati ugovoru. Ako procijene da je interes SAD-a da sporazum ostane na snazi.
(Željko Trkanjec)
Trgovinski rat s Kinom stajao je SAD 245.000 radnih mjesta
SAD je zbog trgovinskog rata koji je predsjednik Donald Trump pokrenuo s Kinom izgubio 245.000 radnih mjesta, a postupno obostrano smanjivanje carina potaknulo bi rast i djelomice nadoknadilo gubitak, pokazuje studija koju je naručilo Američko-kinesko poslovno vijeće (USCBC), udruženje velikih američkih kompanija koje posluju u Kini, a izradio ju je ugledni Oxford Economics. Obostrano postupno smanjivanje carina rezultiralo bi otvaranjem 145.000 radnih mjesta u SAD-u do 2025. godine, utvrdili su autori, a prenosi Reuters.
"Scenarij eskalacije" pretpostavlja pak kidanje veza između dva vodeća svjetska gospodarstva, uz procjenu da bi se u tom slučaju američki BDP mogao smanjiti za 1600 milijardi dolara u sljedećih pet godina, broj radnih mjesta u 2022. za 732.000 te za 320.000 do 2025.
Studija procjenjuje da američki izvoz u Kinu podupire 1,2 milijuna radnih mjesta u SAD-u, da kineske kompanije izravno zapošljavaju 197.000 Amerikanaca, a da su američke tvrtke u 2019. godini u Kinu uložile 105 milijardi dolara, navodi su studiji."Budući da će Kina u idućem desetljeću biti generator oko trećine globalnog rasta, očuvanje pristupa kineskom tržištu sve je važnije za svjetski uspjeh američkih tvrtki", zaključak je studije.
(Željko Trkanjec)
