Ove nedjelje australska je obalna straža prekinula potragu za 52-godišnjem Australcem čiji je komad daske za surfanje i surferskog odijela isplivao na plažu blizu Esperance na zapadu Australije, nakon što ga je dva dana ranije napao morski pas.
Njegova smrt je sedma od početka ove godine u Australiji - šesta neisprovocirana - što 2020. godinu koja još teče čini najsmrtonosnijom po pitanju neisprovociranih napada još od 1934. kada je također poginulo šest ljudi. Nekoliko godina ranije, 1929. godine, zabilježen je rekord s devet poginulih, a nekoliko godina kasnije na australske su plaže postavljene zaštitne mreže.
U pokušaju da objasne velik broj smrti ove godine - prosjek u prethodnih pedeset godina bila je jedna smrt godišnje - znanstvenici istražuju utjecaj vremenskog fenomena La Niña. Naime, morski psi su više puta ugrizli svoje žrtve, što ukazuje na to da su ih tretirali kao plijen i potencijalno napali zbog hranjenja. Fenomen La Niña čini pacifičku površinu hladnijom, a to su uvjeti u kojima se morski psi inače hrane. Obično love pri dnu, no promjena temperature možda ih je gurnula na hladniju površinu. Istodobno, broj bliskih susreta morskih pasa s ljudima u Australiji se nije povećao. Od početka ove godine je bilo 17 napada, prošle godine isto toliko, a pretprošle jedan više. Prije pet godina, 2015., bilo ih je čak 22.
No, važnije od broja napada je način na koji morski psi napadaju. Obično je riječ o jednom ugrizu, koji se događa zbog znatiželje, a kada se događa veći broj ugriza onda je jasnija namjera morskog psa da ubije zbog jela. Već broj ugriza povećava i vjerojatnost smrtnog ishoda, ali ove godine je bilo više napada u kojima je i jedan ugriz bio fatalan. To se događa kada morski pas svojim raljama zagrize gornji dio noge ili dio abdomena gdje su ključne arterije i vitalni organi.
Profesor Robert Harcourt, direktor odjela za istraživanje morskih pasa i njihova ponašanja na sveučilištu Macquarie, izjavio je da osim hladnijeg mora veća količina kiše za vrijeme La Niña može smanjiti salinitet i privući neke vrste morskih pasa u vode u kojima ljudi plivaju. Dio razloga za veći broj morskih pasa i time povećan broj napada mogle bi biti i migracije lososa kojeg bijela psina jako voli. Naime, vjetar i struje mogli su potjerati lososa i drugu ribu da se skupljaju u velikim jatima bliže obali nego što je to inače slučaj. "Morski psi idu tamo gdje bi njihov plijen mogao biti", objasnio je Harcourt. Ipak, znanstvenici napominju da je zbog relativno malog broja slučajeva i razlika u izvještajima lokalnih policijskih služba teško razumjeti zašto je ove godine toliko povećan broj fatalnih napada.