Vrijeme održavanja novih trilateralnih pregovora o rješavanju rata u Ukrajini povezano je sa sukobom na Bliskom istoku, izjavio je Jurij Ušakov, savjetnik Kremlja za vanjsku politiku, dovodeći time u pitanje hoće li se pregovori održati sljedećeg mjeseca kako je prvotno predloženo.
Ušakov je, kako prenose ruske novinske agencije, rekao da Moskva još nije predložila točan datum pregovora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu kako se nada da će se sastanak održati u Abu Dabiju između 6. i 10. studenoga.
"To će također ovisiti o situaciji na bojišnici i općim okolnostima. Vidite kakva je trenutno situacija na Bliskom istoku. Ona jednostavno ne dopušta održavanje sastanka u skoroj budućnosti. To je barem moja pretpostavka", rekao je u Ušakov novinarima u srijedu, aludirajući na regionalne posljedice sukoba koji uključuje SAD, Izrael i Iran.
Ušakov je također naveo da nije bilo razgovora o sudjelovanju europskih pregovarača u sljedećem krugu pregovora. Čelnici Velike Britanije, Njemačke i Francuske izjavili su prošlog vikenda da će Europa imati ulogu u pregovorima – uz posredovanje SAD-a – između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, s ciljem postizanja prekida vatre.
"O tome uopće nema govora, o tome se čak ni ne razmišlja", rekao je Ušakov dodajući kako trenutačno postoji samo dogovor o nastavku trilateralnih konzultacija u kojima sudjeluju predstavnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država.
Sjedinjene Države predvode napore za pokretanje pregovora o pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini, koji traje već četiri i pol godine, dok su europske zemlje – najbliži saveznici Ukrajine i njezini najveći vojni podupiratelji – uglavnom ostale po strani.
Ušakov je tijekom vikenda izjavio da bi Europa trebala biti uključena u rasprave jer bi njezino stajalište moglo biti ključno.
U komentarima ranije u srijedu, Ušakov je rekao da se o mogućem sudjelovanju europskih zemalja u pregovorima nije razgovaralo tijekom telefonskog razgovora koji je Putin u utorak vodio s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom i norveškim premijerom Jonasom Gahr Støreom.
Promjena retorike
Takva promjena retorike dodatno je otvorila pitanje stvarne uloge europskih država u diplomatskim naporima za okončanje rata. Dok London, Berlin i Pariz nastoje osigurati mjesto za pregovaračkim stolom, Moskva zasad inzistira na formatu u kojem bi o mogućem mirovnom sporazumu razgovarali isključivo predstavnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država.
Za europske prijestolnice riječ je o osobito osjetljivom pitanju jer bi eventualni sporazum mogao imati dalekosežne posljedice za sigurnosnu arhitekturu kontinenta. Europske države godinama sudjeluju u financiranju ukrajinskog otpora, isporučuju oružje i vojnu opremu te snose znatan dio gospodarskih posljedica sukoba. Unatoč tome, njihova prisutnost u odlučujućoj fazi diplomatskog procesa još uvijek nije zajamčena.
Moskvi takav raspored zasad odgovara.
Pregovori ograničeni na Washington, Kijev i Moskvu omogućili bi Kremlju da izbjegne izravno suočavanje s dodatnim europskim zahtjevima, osobito onima koji se odnose na dugoročna sigurnosna jamstva Ukrajini, budućnost sankcija i eventualno raspoređivanje međunarodnih snaga nakon prekida vatre.
No, iza diplomatskih formulacija krije se i znatno neugodniji detalj za europske čelnike.
Ušakov je, prema pisanju ukrajinske Europske pravde, u razgovoru za rusku televiziju Vesti europske ambicije da sudjeluju u pregovorima odbacio uz podrugljivu opasku: „Mogu doći ako kupe karte, ali nitko ih ne namjerava pozvati za pregovarački stol.”
Pomak kod Ukrajinaca
Dodatnu pozornost izazvao je telefonski razgovor Putina sa Stubbom i Støreom, koji je trajao čak 90 minuta. Norveški premijer objasnio je da je cilj razgovora bio ruskom predsjedniku izravno prenijeti europska stajališta, osobito o sigurnosnim jamstvima i mogućnostima smanjivanja intenziteta sukoba. Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naknadno je poručio da u razgovoru nije čuo ništa novo.
Istodobno je Zelenski otvorio mogućnost razgovora o sigurnosnim zahtjevima same Rusije, što predstavlja značajan pomak u ukrajinskoj pregovaračkoj retorici. Prema Financial Timesu, ukrajinski predsjednik naglasio je da bi takvi razgovori morali uključivati sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a europske države morale bi sudjelovati u odlučivanju o obvezama koje bi eventualno preuzele.
Time se dodatno zaoštrava pitanje koje bi moglo obilježiti predstojeće pregovore: hoće li europske države dobiti priliku sudjelovati u oblikovanju sporazuma ili će se od njih naknadno očekivati da financiraju i jamče provedbu odluka donesenih bez njihova sudjelovanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....