Ukrajinske besposadne letjelice izazvale su kaos u moskovskim zračnim lukama u ponedjeljak ujutro, a ruske napale Kijev i ubile jednu osobu. Ruska agresija je u zastoju, invazijske snage napreduju, ali bez velikih proboja iako su očekivanja od ljetne ofenzive velika, u euforičnim ruskim ratnim krugovima govori se čak i o okupaciji sve četiri anektirane ukrajinske oblasti za što Moskva nema snage.
Kad rat zađe u takvo stanje prijeti mu opasnost da padne u drugi, pa i treći plan što mu donosi ovaj tjedan u kojem slijedi niz događaja koji će u medijima i međunarodnim krugovima izazivati više pozornosti od ruske agresije i ukrajinske obrane. Primjerice, u četvrtak će se održati summit EU i Kina na kojem će se raspravljati odnosi dvije moćne ekonomije, a Peking je u ponedjeljak javno deklarirao nezadovoljstvo novim paketom naših sankcija Rusiji na čijem su se udaru našle dvije kineske banke i pet tvrtki radi ograničavanje pomoći ruskoj vojsci u agresiji na Ukrajinu.
Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, 2. srpnja je u Bruxellesu rekao da si Peking ne smije dopusitit ruski poraz. SAD od EU očekuje da bude čvrst i nepopustljiv prema Pekingu (jedan od uvjeta pregovora o novom trgovinskom sporazumu) dok se Bruxelles s pravom pita zašto li je onda omogućio izvoz određenih poluvodiča tvrtke Nvidia u Kinu.
Putin i iranski nuklearni program
U nedjelju je u Moskvi iznenada osvanuo Ari Larijani, savjetnik iranskog religijskog vođe Alija Hameneija za nuklearna pitanja, i susreo se s Putinom. Vijest se poklopila s najavom da će se iranski pregovarački tim na razini zamjenika ministara u petak u Istanbulu susresti s europskom trojkom, Ujedinjenom Kraljevinom, Njemačkom i Francuskom. Tri europske države upozorile su režim u Teheranu da će posegnuti za vraćanjem svih međunarodnih sankcija ako do kraja kolovoza ne bude napretka u nuklearnim pregovorima. Zbog toga će u utorak za stol sjesti Iran, Rusija i Kina kako bi pripremile strategiju suočavanja s Europljanima. O razgovorima Irana i SAD-a zasad nema informacija.
I pregovori o iranskom nuklearnom programu vezani su uz ukrajinsku krizu – potpuno u skladu sa svijetom složene međuovisnosti, kako su ga definirali Robert Keohane i Joseph Nye još 1970-ih, u kojem živimo - jer slabljenje Teherana oduzima Moskvi ključnog saveznika, uz Demokratsku Narodnu Republiku Koreju, sjevernu, kad je riječ o oružju i drugim oblicima pomoći, primjerice zaobilaženje sankcija.
Situacija u pojasu Gaze se zaoštrava, očekivano su propali svi pregovori o primirju i nastavljaju se napadi izraelske vojske koja opet naređuje premještanje stanovništva što sve više izgleda kao manevar kojim se izmučeno stanovništvo tog dijela Palestinske samouprave kani dovesti do ruba očaja kako bi pristalo i na preseljenje. Od te se ideje nije odustalo, sada na bazi tko želi.
U takvim okolnostima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učinio je što je morao, u subotu je obznanio da je Moskvi poslao poziv na nove mirovne pregovore želeći ubrzati dogovor oko prekida vatre. Russia Today naglašava da je zatražio sastanak s Putinom dodajući kako Moskva njegov legitimitet i dalje smatra prijepornim. “Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova nedavno je optužila ukrajinskog političara koji je postao glumac da se zalaže za osobni sastanak s Putinom kako bi ponovno potvrdio svoju političku legitimnost, tvrdeći da se “ludo boji da će biti zaboravljen, da će postati nepotreban Zapadu”, piše Russia Today.
Zapad je SAD, većina EU ne smatra legitimitet Zelenskog upitan. Kijev mora poduzimati sve u svojoj moći kako bi temu mirovnih pregovora držao na razini globalnog interesa svjestan da je Trump 14. srpnja, davši Putinu 50 dana vremena da ratuje pa da odluči hoće li možda pristati na primirje, omogućio Rusiji da se ne mora ni truditi pokazivati pregovaračku dobru volju.
Takav stav potvrdio je u nedjelju Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Ruski predsjednik Vladimir Putin “u više je navrata govorio o svojoj želji da se ukrajinsko rješenje što prije ostvari mirnim putem. To je dug proces koji zahtijeva napore i nije jednostavan”, izjavio je Peskov državnoj televiziji u intervjuu, prenosi AP. Moglo bi se dodati da je sada taj proces, nikako mirovni, omeđen s 50 dana tijekom kojih će Kremlj učiniti sve da opet skloni Trumpa da ne uvede sankcije i carine.
Nakon izjave koja stvara dojam kremaljske kooperativnosti i interesa za mirom, Peskov dodaje presudno: “Ključni zadatak za nas je ostvariti svoje ciljeve koji su jasni.” Izbjegao je čestu frazu “riješiti temeljne uzroke sukoba” koji se mogu svesti na želju Kijeva da sam donosi odluke o budućem sigurnosnom, ekonomskom, unutarnjodruštvenom razvoju. Jednostavnije, ruski jasni ciljevi su Kijev u podložničkom statusu prema Moskvi.
Susret od suštinske važnosti
Peskov istodobno lukavo u eter pušta ješku na koju se Trump hvata, ideju sastanka dva lidera koji bi bio “od suštinske važnosti”. U Bijeloj kući se budi nezadovoljstvo jer su predsjednikovi savjetnici shvatili da je Trump odlučio biti popustljiv prema Kini kako bi osigurao sastanak sa šefom svega u toj zemlji Xi Jinpingom čime Peking mudro manipulira. Pojavila se tako ideja da bi se početkom rujna u Kini srela trojica velikih, Xi, Putin i Trump, kao početak neke nove Jalte, podjele sfere interesa. Trump je uvjeren da bi tako uspio ostvariti svoj cilj, uklanjanje SAD-a iz dijelova svijeta koji ga ne zanimaju i ravnotežu moći s Rusijom i Kinom Trump, njegovo željeno zlatno doba.
Zbog toga bi odjurio u Kinu nesvjestan koliko je nespreman za sastanak s jednim od njih, ne s dvojicom. Razloga za to je više, Xi i Putin se oslanjaju na kompetentne timove koji kreiraju pregovaračke pozicije dok Trump sve zna sam i odlučuje. Njegov tim je, što se pokazalo tijekom nedavnih sastanaka državnog tajnika Marca Rubija s kineskim i ruskim ministrima vanjskih poslova, Wang Yijem i Sergejem Lavrovim, nekompetentan.
Nadati se da će biti dovoljno snage u američkoj administraciji da ga spriječe jer tko zna na što bi sve pristao u razgovoru s ovom dvojicom kako bi se pokazao moćnim državnikom.
Komentari
9