Nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spomenuo mogućnost napada na ruske rafinerije nafte, iz Moskve su stigle trenutne reakcije i najave nove eskalacije sukoba. Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je kako namjerava znatno intenzivirati udare na vojne i vojno-industrijske objekte te povezanu infrastrukturu u Kijevu i drugim ukrajinskim regijama, prebacujući cjelokupnu odgovornost za novi val napada na ukrajinsko vodstvo, piše News Ukraine.
U svom službenom priopćenju ruska strana tvrdi da su njezini udari na Ukrajinu tek odgovor na akcije ukrajinskih snaga. Moskva pritom optužuje Ukrajinu za napade na civilne ciljeve na ruskom teritoriju, kao i za navodne pokušaje ometanja izbora za Dumu.
Tri uvjete za mir s Ukrajinom
Tvrde da je u napadima na biračka mjesta poginulo šest osoba, mada za te tvrdnje nisu ponuđeni neovisni dokazi. Također, rusko Ministarstvo obrane navodi da je zabilježen i masovni napad s više od 1600 ukrajinskih dronova na civilne objekte u Moskvi, spominjući i navodne pokušaje napada tijekom međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt-Peterburgu.
- Nakon današnje izjave Zelenskog, ruski udari na vojne i vojno-industrijske objekte, kao i na povezanu infrastrukturu u Kijevu i drugim regijama Ukrajine, bit će intenzivirani, stoji u izravnom priopćenju ruskog vojnog vrha.
Ruski dron zabio se u veliki kijevski most dok su preko njega prolazili automobili!
Istovremeno, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev jasno je definirao tri uvjeta koje Moskva smatra nužnima za postizanje trajnog mira s Ukrajinom. Prema njegovim riječima, Kijev će morati prihvatiti potpunu neutralnost i odustajanje od nuklearnog statusa, odreći se politike koju Rusija naziva nacionalističkom te službeno priznati okupirane ukrajinske teritorije kao dio Ruske Federacije. Mededev je pritom izravno poručio da će Rusija, ako Ukrajina ne pristane na te zahtjeve, sve svoje ciljeve pokušati ostvariti vojnim putem.
Međutim, retorika Moskve ne zaustavlja se samo na Ukrajini. U najnovijem videobraćanju Medvedev se osvrnuo i na situaciju na južnom Kavkazu, poslavši izravno i opasno upozorenje armenskim vlastima.
Komentirajući geopolitička previranja u regiji, Medvedev je ustvrdio kako ‘pojedine države pokušavaju zamutiti vode na Kavkazu i podijeliti zemlje južnog Kavkaza‘. Prisjetio se i situacije s Gruzijom, navodeći da joj je Zapad svojedobno nudio ulazak u NATO, što je po njegovim riječima dovelo do sukoba. Nakon toga se prebacio na Armeniju.
Uobičajena strategija Moskve
- Trenutačno se naša stabilnost i odnosi s Armenijom nalaze na kušnji. Trenutačno armensko vodstvo smatralo je ispravnim promijeniti smjer svog razvoja. Siguran sam da to neće dovesti ni do čega dobrog. Najgora stvar koja bi se mogla dogoditi Armeniji jest da se pretvori u novu Ukrajinu, izjavio je Medvedev.
Reagirajući na ove izjave, bivši ukrajinski savjetnik za unutarnje poslove Anton Geraščenko na mreži X komentirao je kako Rusija nastavlja sa svojom uobičajenom geopolitičkom strategijom - usmjerenom na otvorene prijetnje, ratove, ucjene i hibridne operacije prema svojim susjedima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....