VIDEO Odobrili inscenirani protest. Nisu očekivali skandiranje koje je uslijedilo

Moskovska policija privela je u nedjelju oko 60 ljudi na službeno odobrenom skupu Komunističke partije nakon što su okupljeni počeli uzvikivati parole protiv Kremlja, objavili su stranka i ruska organizacija za zaštitu ljudskih prava OVD-Info.

Skup je održan povodom godišnjice ruske ustavne krize iz 1993. godine, kada je sukob tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina i tvrdolinijaških zastupnika prerastao u otvoreni obračun koji je kulminirao vojnom paljbom na zgradu ruskog parlamenta u Moskvi, piše Kyiv Independent.

Prema službenim podacima, tom su prilikom poginule 123 osobe, dok neslužbene procjene govore o nekoliko stotina mrtvih.

Komunistička partija svake godine obilježava godišnjicu tih događaja kao simbol otpora reformama iz Jeljcinove ere. Ovogodišnji skup, koji su moskovske vlasti prethodno odobrile, međutim, dobio je drukčiji smjer kada su okupljeni počeli uzvikivati parole poput "Sloboda političkim zatvorenicima", "Za poštene izbore" i "Dolje car".

‘Dolje car‘

Prema OVD-Infu, među okupljenima su se mogli čuti i povici "Ne političkoj represiji", "Dolje Roskomnadzor" te "Dolje stranka prevaranata i lopova".

Iako su gradske vlasti dale dopuštenje za održavanje skupa, policijska privođenja navodno su se intenzivirala pred njegov završetak, upravo u trenutku kada su parole postajale sve izravnije usmjerene protiv Kremlja.

OVD-Info navodi da je isprva oko 20 ljudi odvedeno u moskovsku policijsku postaju Krasnopresnenski, nakon čega je broj privedenih porastao na približno 60.

Među njima nisu bili samo simpatizeri Komunističke partije. Prema dostupnim podacima, privedeno je 26 sudionika povezanih s komunistima, 30 članova liberalne stranke Jabloko te nekoliko drugih aktivista.

Oporba koja rijetko udara na Putina

Komunistička partija najveća je parlamentarna oporbena stranka u Rusiji, ali se u ključnim pitanjima nacionalne sigurnosti i vanjske politike uglavnom svrstava uz Kremlj. Podržala je i ruski rat protiv Ukrajine.

Stranka povremeno kritizira unutarnju politiku vlasti, ali pritom uglavnom izbjegava izravno dovoditi u pitanje vlast predsjednika Vladimira Putina.

Upravo zato događaji na odobrenom komunističkom skupu privukli su pozornost: policijska intervencija uslijedila je nakon što je dio okupljenih tradicionalno obilježavanje godišnjice pretvorio u otvorenije iskazivanje nezadovoljstva ruskim vlastima.

Sve snažniji pritisak na političke protivnike

Ruske vlasti posljednjih su godina znatno pojačale pritisak na političku oporbu, antiratne aktiviste i druge kritičare Kremlja.

Ruski Vrhovni sud u kolovozu je zabranio stranci Jabloko sudjelovanje na parlamentarnim izborima, održanima od 18. do 20. rujna. Jabloko se izdvajao kao jedna od rijetkih preostalih političkih organizacija koja je otvoreno zagovarala mir i protivila se nastavku rata.

U rujnu su ruske vlasti, u sklopu šireg obračuna s političkim organiziranjem i neistomišljenicima, uhitile i članove zabranjenog Jabloka Annu Šatunovskaju-Bjurno i Grigorija Grišina, kao i nekoliko drugih aktivista.