U zabačenom mjestu Rusi grade novi projekt sa Sj. Korejom: Analitičari zabrinuti, naročito oni u Kijevu

Hasan je dugo bio jedno od najzabačenijih mjesta u Rusiji. U ovom naselju na Dalekom istoku, na krajnjem jugoistočnom rubu ogromne ruske države, živi manje od 500 stanovnika. Ovdje, više od 9.000 kilometara od Moskve, Rusija ima granicu sa Sjevernom Korejom dugu svega 17 kilometara – a Hasan je jedino rusko naselje u tom graničnom pojasu. Od 1959. godine „Željeznički most korejsko-ruskog prijateljstva” premošćuje graničnu rijeku Tumen; do sada je to bila jedina kopnena veza između Rusije i Sjeverne Koreje, piše Deutsche Welle.

No već nekoliko godina dvije države grade novi most koji se pruža usporedo s njim, na svega nekoliko stotina metara udaljenosti. To što je most sada pred završetkom ranije nego što je bilo planirano izaziva zabrinutost u dalekom Kijevu. Razlog za to je bojazan da bi Rusija most mogla koristiti ne samo za trgovinsku razmjenu, već prije svega za tajni transport vojnika iz Sjeverne Koreje na bojište u Ukrajini.

Od početka rata u Ukrajini 2022. godine Rusija i Sjeverna Koreja sve više su se približavale jedna drugoj. Obje države povezuje činjenica da su pogođene sveobuhvatnim zapadnim sankcijama i da su u velikoj mjeri vanjskopolitički izolirane, piše Deutsche Welle.

U lipnju 2024. godine dvojica šefova država, Vladimira Putina i Kima Jong-una, potpisala su sporazum o strateškom partnerstvu. Njegov najvažniji rezultat bilo je produbljivanje vojne suradnje. Ona je, prije svega, obuhvatila velike isporuke oružja, ali i slanje vojnika iz Sjeverne Koreje u ruski rat u Ukrajini. Istodobno su obje strane donijele odluku o izgradnji novog mosta za cestovni promet.

„Otvaranje novog mosta će potaknuti međusobnu trgovinu, optimizirati logistiku, ojačati kulturne veze i pogranična područja pretvoriti u centre s dinamičnim gospodarskim rastom”, naveo je u priopćenju ruski ministar prometa Andreja Nikitina. I američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) piše: „Tempo kojim napreduje izgradnja mosta i trajno visoka razina željezničkog prometa na ranije neaktivnim ranžirnim postajama jasni su pokazatelji značaja i širenja trgovine između dviju zemalja tijekom rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.”

Projekt za trgovinu i turizam?

No, kako prenosi britanski Guardian, postoje ozbiljne sumnje da su civilni i gospodarski ciljevi doista glavni razlozi za ovaj građevinski projekt.

Prema službenim podacima, ukupna robna razmjena između Rusije i Sjeverne Koreje 2024. godine iznosila je svega 34 milijuna američkih dolara. Samo troškovi izgradnje mosta i prateće infrastrukture procjenjuju se na oko 100 milijuna dolara, što je gotovo triput više od ukupnog trgovinskog volumena. Na satelitskim snimkama gradilišta vidi se da se podižu i veliki skladišni i carinski objekti, parkirališta za kamione, kao i heliodrom.

Ukrajinska organizacija za zaštitu ljudskih prava Truth Hounds, koja također prati izgradnju mosta, ne vjeruje ni da će on dovesti do procvata turizma. Most se gradi čak 125 sati vožnje automobilom od Moskve i još četiri sata vožnje od Vladivostoka. „Turizam u Sjevernoj Koreji pod strogim je ograničenjima i zbog zatvorenosti zemlje ne može brzo rasti”, navodi se u analizi ukrajinske organizacije. Ona također ističe da, čak i ako se netko odluči za odmor u Sjevernoj Koreji, ne bi ga proveo na njezinu zabačenom i turistički potpuno nerazvijenom sjeveroistoku, već u glavnom gradu Pjongjangu. A on je udaljen stotine kilometara od granice, pa će, kako ocjenjuju ukrajinski aktivisti, „malo tko željeti tu razdaljinu prijeći automobilom”.

Povrh toga, Rusija već dulje vrijeme bez uspjeha pokušava privući turiste izravnim letovima iz Moskve za Pjongjang, koje subvencionira milijunskim iznosima. Unatoč tome, zrakoplovi ostaju gotovo prazni; tijekom cijele 2025. godine u Sjevernu Koreju je otputovalo manje od 10.000 ruskih državljana.

Most za prikrivene vojne transporte?

Zbog toga analitičari organizacije Truth Hounds zaključuju da je stvarni razlog izgradnje mosta produbljivanje vojne suradnje. Riječ bi, prije svega, mogla biti o prebacivanju sjevernokorejskih vojnika i oružja za rat protiv Ukrajine. Sredinom prošle godine, prema neslužbenim informacijama iz Južne Koreje, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, Sjeverna Koreja poslala je između 14.000 i 15.000 svojih državljana u taj rat. Oni su, prije svega, bili razmješteni u ruskoj Kurskoj oblasti, koju je Ukrajina u međuvremenu privremeno zauzela. Osim toga, Sjeverna Koreja je Rusiju i ranije opskrbljivala oružjem.

Transporte trupa, smatraju analitičari organizacije Truth Hounds, sateliti bi na cestama mogli znatno teže pratiti nego na željezničkim prugama. Vlakovi mogu prometovati samo po ograničenom broju kolosijeka, a utovar i istovar vagona moguć je samo na određenim željezničkim čvorištima. Kamioni, s druge strane, mogu praktički bilo gdje biti utovareni i istovareni, dok razgranata cestovna mreža gotovo onemogućuje sveobuhvatan satelitski nadzor.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je prije samo nekoliko dana na mreži X da bi Rusija u ratu protiv Ukrajine mogla angažirati još do 30.000 sjevernokorejskih vojnika.

Znanje i iskustvo za Sjevernu Koreju

Zelenski je naveo u istoj objavi da bi i sjevernokorejski lider Kim Jong-un mogao profitirati od produbljivanja vojne suradnje s Rusijom. Novi most ne bi služio samo za neprimijećen transport resursa. „Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da nauči kako se vodi rat, unaprjeđuje svoje naoružanje i stječe stvarno borbeno iskustvo”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Osim toga, „pretpostavlja se i da Sjeverna Koreja svoj angažman naplaćuje ruskom nuklearnom tehnologijom”, ocijenio je nedavno politolog Ulricha Schmida sa Sveučilišta u St. Gallenu u prilogu švicarske televizije SRF. Sve to, prema objavi Volodimira Zelenskog na mreži X, predstavlja „opasnost za svakog čovjeka u Aziji koji se nalazi na dometu sjevernokorejskih raketa”.