BRZO IM STIGAO ODGOVOR

Mostarski krug traži brisanje pridjeva hrvatski iz institucija u Mostaru

Poziv upućen Christianu Schmidtu nakon zahtjeva za preimenovanje Srpske kuće u Brčkom rasplamsao je spor oko identiteta

Piše:

Hina

Objavljeno: 27. veljače 2026. 18:28

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić

Vanesa Pandžić/Cropix

Udruženje Mostarski krug zatražilo je uklanjanje pridjeva hrvatski iz naziva narodnog kazališta i kulturnoga doma, što su odbacili hrvatski dužnosnici.

Mostarski krug, kojeg vodi novinar Alija Behram, zatražio je od visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da ukloni pridjev hrvatski iz Hrvatskog narodnog kazališta koje se gradi u središtu grada te Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.

Na takav potez odlučili su se ponukani zahtjevom zamjenika visokog međunarodnog predstavnika Louisa Crischoka da se promijeni naziv Srpska kuća u Brčko Distriktu.

Radi se o zgradi koju su kupile vlasti Republike Srpske i u kojoj su smještene institucije toga entiteta.

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić rekao je kako se u Mostaru ne smije ništa zabranjivati, nego dopustiti svima da njeguju vlastiti identitet.

„Ne tražimo ni od koga da briše svoje nazive – baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi. To je poruka svima, pa tako i krugovima koji danas pokušavaju nametnuti drukčiju viziju“, istaknuo je mostarski gradonačelnik u očitovanju na Facebook profilu.

HDZ BiH iz Mostara poručio je pak da odbijaju bilo kakvu raspravu o ukidanju nacionalnoga predznaka dviju institucija.

„Hrvati i sve što nosi naziv hrvatski i hrvatsko nije stvar ničijeg izbora, niti će o tome odlučivati drugi. O pitanjima hrvatskih nacionalnih interesa odlučivat će i odlučuju jedino Hrvati“, naveli su u reagiranju.

Dodali su kako Mostar ne treba biti grad bez identiteta, nego grad koji poštuje sve identitete – pa tako i hrvatski.

Izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u središtu Mostara sufinancira hrvatska Vlada, a Mostarski krug je u više navrata do sada podnio prijave za zaustavljanje njegove gradnje smatrajući je nelegalnom te kaznene prijave protiv hrvatskih dužnosnika u hercegovačkome središtu.

Reagiranje ‘Mostarskog kruga‘

U izdanju Jutarnjeg lista od 27.02.2026.godine prenijeli ste, potpuno nekritički, vijest agencije Hina kako – navodno, “Mostarski krug traži brisanje pridjeva “hrvatski” iz institucija u Mostaru”, čime je ta netočna vijest namjerno naslovljena i u naslovu priloga.

Hina je imala svoj interes da, kao i ranije, odigra utakmice za račun “hrvatske stvari” u Mostaru. Žao nam je, međutim, što je takva iskrivljena i nekompletna informacija osvanula baš u Jutarnjem listu.

Prava je istina da je Mostarski krug zatražio da Visoki predstavnik (OHR) – kao što je to naložio u slučaju Brčkog, obaveže ustanove i institucije kojima je grad Mostar osnivač i koje se financiraju novcem iz jedinstvenog gradskog budžeta, da uklone nacionalne prefikse iz svojih službenih naziva.

Trebate znati da od ukupno 17 institucija/ustanova kulture u gradu Mostaru koje se financiraju novcem svih poreznih obveznika u Mostaru, bilo putem donacija ili stalnog prisustva u gradskom budžetu, samo dvije imaju u svojim službenim nazivima pridjev – hrvatski. To su Hrvatski dom “Herceg Stjepan Kosača” i Hrvatsko narodno kazalište (HNK).

Dakle, zahtjev za skidanje pridjeva hrvatski odnosio se samo na te dvije gradske ustanove. Da bude jasnije, evo tog spiska korisnika gradskog budžeta Mostara: Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, Centar za kulturu Mostar, Omladinski kulturni centar Abrašević, Muzički centar Pavarotti Mostar, Narodno pozorište Mostar, Mostarski teatar mladih, Lutkarsko kazalište Mostar, Pozorište lutaka Mostar, Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona, Muzej Hercegovine, Galerija Aluminij, Simfonijski orkestar Mostar, Narodna knjižnica HNK, Gradska biblioteka Mostar, Kuća Alekse Šantića,
Dom kulture Blagaj, Kulturni centar Mostar Sjever…

Kako je vidljivo, barem polovina nabrojanih ustanova ima (hrvatske) osnivače i upravo na hrvatskoj strani Mostara, ali pridjev hrvatski službeno ne koriste, poput: Kazalište lutaka, Narodna knjižnica HNŽ, Arhiv Hercegovine, Simfonijski orkestar Mostar, Galerija Aluminij…

Svojevremeno, po osnivanju, Centar za kulturu grada Mostara nosio je službeni naziv Bošnjački centar za mlade, ali je vrlo brzo preimenovan upravo na intervenciju OHR-a koji se pozvao na principe jednakosti i nediskriminacije jer ustanova poziva i okuplja mlade iz cijelog grada, a financira se novcem svih građana.

Zanimljivo je da se u naslovu i u samom prilogu koji ste objavili sugerira kako “Mostarski krug traži brisanje pridjeva hrvatski iz institucija u Mostaru”. To je potpuna neistina!

Ono što tražimo jest da se nacionalni prefiks briše isključivo u nazivima institucija kojima je Grad Mostar osnivač (dakle, vlasnik) a koje po tom obrascu financiraju svi građani Mostara. To nema nikakve veze sa “atakom na očuvanje identiteta”, “brisanjem nacionalne kulture”, ili oštrih sugestija (gradonačelnik Mario Kordić) “kako treba dopustiti svima da njeguju vlastiti identitet”.

Treba li uopće podsjećati da u Mostaru potpuno neometano funkcioniraju kulturne institucije “Matica hrvatska”, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”, i druge, ali one – naravno, mogu imati u nazivu pridjev - hrvatski - jer nisu na gradskom budžetu, niti im je osnivač Grad Mostar.

Mostarski krug se u svom reagiranju i zahtjevu prema Uredu Visokog predstavnika pozvao i na ekspertno mišljenje koje je o ovom pitanju za portal Slobodna Bosna Sarajevo (27.02.2026.) analizirao prof. dr. Davor Trlin. Agencija Hina i Vaša cijenjena novina se time nije bavila, a bilo bi od koristi za bolje razumijevanje mostarskih nesporazuma.

Evo te analize i zaključaka: “Zahtjevi građana različitih nacionalnih pripadnosti za uklanjanje nacionalnih prefiksa iz naziva javnih ustanova (poput „hrvatski“ u Mostaru) su opravdani iz perspektive jednakosti i nediskriminacije, posebno kada se te ustanove financiraju iz budžeta koji puni novac svih građana BiH. Ustav BiH (član II/4) jamči zabranu diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti, a Europska konvencija o ljudskim pravima (član 14 i Protokol 12), koju BiH primjenjuje direktno, ističe da javne institucije moraju biti inkluzivne i ne smiju favorizirati
jednu etničku grupu na štetu drugih.

Ako ustanova poput Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru ili Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača nosi etnički prefiks, a koriste je i financiraju svi građani (Bošnjaci, Srbi, Ostali), to može stvarati osjećaj isključenosti i diskriminacije, jer implicira da je institucija „namijenjena“ samo jednom narodu. Ovo je posebno problematično u multietničkim gradovima poput Mostara, gdje su etničke podjele i dalje duboke.

Iz pravne perspektive, takvi nazivi nisu nužno protuustavni ako su dio kulturne autonomije konstitutivnih naroda (kao što HNS tvrdi, pozivajući se na načelo konstitutivnosti), ali oni krše duh jednakosti ako se financiraju javnim sredstvima bez odgovarajuće inkluzivnosti. Ustavni sud BiH je u više odluka naglasio da nazivi moraju odražavati multietnički karakter društva, a ne promovirati dominaciju jedne grupe. Građanske inicijative poput „Mostarskog kruga“ (koja je u februaru 2026. zatražila uklanjanje prefiksa „hrvatski“ nakon OHR-ove reakcije na „Srpsku kuću“ u Brčkom) imaju solidnu osnovu, jer se pozivaju na princip jednakosti i integracije, slično kao što je OHR intervenirao u Brčkom da bi se osigurao neutralan naziv javnih objekata.

Uklanjanje „hrvatskog“ prefiksa u Mostaru ne bi značilo brisanje hrvatskog identiteta, već osiguranje da javne ustanove budu dostupne svima bez etničkog obilježja – kulturne institucije mogu ostati, ali pod neutralnim nazivima, dok bi privatne ili etnički specifične organizacije mogle zadržati prefiks ako se ne financiraju iz budžeta.” (završen citat)

Bilo bi korisno da prenesete mišljenje ovog ustavnog eksperta kako bi pomogli gradskim ocima u Mostaru, ali i svima drugima, da se moraju poštovati posebna pravila kada je riječ o gradovima sa posebnim statusom kakav su, od rata naovamo, i Brčko i Mostar.

U ime Građanske platforme “Mostarski krug”,

Alija Behram